U KANADSKOJ pokrajini Alberti jučer je službeno predana peticija kojom se građane pita žele li odcjepljenje od Kanade, čime je napravljen važan korak prema mogućem referendumu o neovisnosti na jesen.

Inicijativa dolazi od skupine Stay Free Alberta, koja tvrdi da je prikupila više potpisa nego što je potrebno za raspisivanje referenduma. Organizatori su imali rok do ovog mjeseca prikupiti najmanje 178.000 potpisa, odnosno 10% birača.

Čelnik skupine Mitch Sylvestre rekao je ispred izbornog ureda u Edmontonu da su predali više od 300.000 potpisa. "Ovaj dan je povijestan za Albertu. Ovo je prvi korak prema sljedećem koraku, prošli smo treću rundu i sada smo u finalu Stanley Cupa", naglasio je.

Separatistički pokret u Alberti vuče korijene iz takozvane zapadne frustracije, pojma koji opisuje uvjerenje dijela stanovnika da savezna vlast u Ottawi zanemaruje interese pokrajine. 

Zajednice Prvih naroda tvrde da bi odcjepljenjem bila prekršena njihova prava

No, provjera potpisa trenutačno je zaustavljena odlukom suda u Alberti, koji čeka ishod pravnog osporavanja što su ga pokrenule autohtone zajednice Prvih naroda. One tvrde da inicijativa za odcjepljenje krši njihova prava.

Odluka u tom slučaju očekuje se kasnije ovog mjeseca. Odvjetnik Kevin Hille, koji zastupa zajednicu Prvih naroda Athabasca Chipewyan, smatra da imaju snažan slučaj koji bi mogao zaustaviti referendum.

"Međunarodna granica utjecala bi na njihova ugovorna prava i način života", tvrdi Hille, referirajući se na sporazume između britanske krune i autohtonih zajednica sklopljene prije više od stoljeća, prije stvaranja današnje Kanade.

Dodao je da njegovi klijenti smatraju kako bi neovisna Alberta značila raskid tih sporazuma. Podsjetio je i na odluku suda iz prosinca, kada je sudac zaključio da bi referendum o neovisnosti bio nezakonit jer krši prava Prvih naroda zajamčena kanadskim ustavom.

Nezadovoljstvo prema Ottawi tinja godinama

Unatoč tome, vlada Alberte dopustila je nastavak procesa prikupljanja potpisa nakon što je izmijenila zakon i uklonila zahtjev da građanske inicijative za referendum budu u skladu s ustavom.

Aktualni sudski postupak treba utvrditi vrijedi li i dalje odluka iz prosinca unatoč toj izmjeni zakona. Ako sud presudi u korist tužitelja, referendum o neovisnosti ne bi se mogao održati osim ako ga ne predloži pokrajinska vlada.

Ako se potpisi potvrde, stanovnici Alberte mogli bi već 19. listopada glasati na referendumu. Pitanje bi glasilo: "Slažete li se da pokrajina Alberta prestane biti dio Kanade i postane neovisna država?"

Nezadovoljstvo prema Ottawi u toj zapadnoj pokrajini tinja godinama, osobito oko razvoja prirodnih resursa. Dio stanovnika smatra da savezna vlada, posebno pod liberalima, koči naftnu i plinsku industriju Alberte u korist klimatskih politika.

Predstavnici pokreta za odcjepljenje sastali se s Trumpovim ljudima

Iako je ideja odcjepljenja ranije bila na političkim marginama, u posljednjih godinu dana sve se češće govori o mogućoj krizi jedinstva zemlje. Ipak, ankete pokazuju da većina stanovnika Alberte i dalje ne podržava odcjepljenje. Prema istraživanju kanadske agencije Abacus Data iz veljače, oko 25% ispitanika podržava neovisnost.

Istodobno je pokrenuta i protupeticija pod nazivom "Zauvijek Kanađanin", koja se protivi odcjepljenju i prikupila je 450.000 potpisa. Trenutačno je razmatra odbor koji će odlučiti o njezinoj daljnjoj sudbini.

Zagovornici odcjepljenja tvrde da bi neovisna Alberta mogla bolje iskoristiti svoje resurse i zadržati vlastito bogatstvo. Predstavnici pokreta sastali su se i s dužnosnicima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Jedan od organizatora, odvjetnik Jeff Rath, rekao je za BBC u siječnju da su razgovori bili usmjereni na "studiju izvedivosti" mogućeg kreditnog aranžmana od 500 milijardi dolara u slučaju odcjepljenja, naglasivši da skupina ne traži financiranje od SAD-a.