PROF. dr. sc. Goran Bandov komentirao je u središnjem Dnevniku HTV-a napredak pregovora između Sjedinjenih Država i Irana. Upozorio je da je situacija još uvijek vrlo krhka.

"Iznimno je osjetljiva i toga smo potpuno svjesni. Rat se i dalje događa. Na neki način imamo jednu vrstu primirja, ali i ono se konstantno krši. U takvom ozračju imati pregovore sigurno nije jednostavno. Odlično je da se još jedanput sjedi i razgovara unatoč svim trzavicama koje se događaju", naveo je Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu. 

Na pitanje prevladava li trenutačno nada u dogovor ili opasnost od novog zaoštravanja sukoba, priznao je da nije optimističan. "Plašim se da će još to eskalirati prije nekog konkretnog dogovora", rekao je. Podsjetio je da memorandum predviđa 60 dana pregovora uz mogućnost produljenja, ali vjeruje da će za ozbiljan sporazum trebati znatno više vremena.

"Mislim da su zapravo i jedna i druga strana svjesne da će za konačne razgovore i dogovore trebati puno više od tih prvotno dogovorenih 60 dana. To je razdoblje u kojem se trebaju otvoriti ključne teme poput Hormuškog tjesnaca, deblokade iranskih luka i mogućeg odmrzavanja dijela iranskih sredstava", istaknuo je. 

"Ovo je nacrt, a ono iz 2015. je bio konkretni sporazum"

Smatra da su usporedbe s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine samo djelomično opravdane. "To su strašno velike razlike. Ovo je nacrt, a ono je bio konkretni sporazum. Tada se pregovaralo gotovo 20 mjeseci i postojala je snažna stručna, ekspertna razina pregovora koja je bila potpuno posvećena pitanju nuklearnog programa Irana", ustvrdio je.

Napomenuo je kako su tada u pregovorima sudjelovali Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Europska unija. "Cilj je bio pronaći način kako onemogućiti Iran da razvija nuklearno oružje, iako je Teheran stalno tvrdio da mu to nije namjera", izjavio je Bandov. 

Posebno osjetljivim smatra pitanje Izraela i Hezbolaha, koji formalno nisu uključeni u sadašnje pregovore, ali mogu presudno utjecati na njihov ishod. "Očigledno je da je to najskliskiji dio trenutačnih dogovora. Čini se da niti Hezbolah, a niti Izrael nisu bili konzultirani oko svih točaka memoranduma, uključujući onu da će međusobno prestati ratovati", naglasio je. 

Podsjetio je da su dvije strane već pokušale postići primirje, ali ono nije dugo potrajalo. "Vidjeli smo da su Hezbolah i Izrael sami sjeli, razgovarali i dogovorili primirje, ali ono je prekršeno doslovno unutar 24 sata i tamo se i dalje ratuje", rekao je. 

"Glasači laburista očekivali su više laburističkih politika"

Osvrnuo se i na politička previranja u Velikoj Britaniji nakon ostavke premijera i promjene na čelu vladajuće stranke. Prema Bandovu, dosadašnje vodstvo pokušalo se približiti političkom centru kako bi zaustavilo rast konkurencije, ali je pritom izgubilo dio vlastitih birača.

"Glasači Laburističke stranke očekivali su puno više laburističkih politika. Pokušaj približavanja centru doveo je do gubitka dijela tradicionalnog biračkog tijela i zbog toga su izgubili posljednje izbore", kazao je, misleći na lokalne izbore. 

Predviđa da će novo vodstvo tražiti ravnotežu između lijevog političkog spektra i centra. "Nisam siguran da će ići potpuno ulijevo. Vjerojatno će biti nešto ljevije nego dosad, ali i dalje bliže centru nego klasičnoj ljevici", zaključio je Bandov.