PROFESOR Ivan Dino Dogan sa ZŠEM-a komentirao je za HRT učinke trgovinskog rata SAD-a i Kine, krizu u bankarskom sektoru EU-a, moguće valove otkaza i hrvatsku nacionalnu razvojnu strategiju.

Kineska vlada naložila je svojim tvrtkama da bez odobrenja politike nema izvoza rijetkih minerala koje SAD uvozi gotovo 70 posto. Bez kineskih rijetkih minerala, litija, nema razvoja novih američkih tehnologija kao ni vojne industrije.

Tržišta i burze odmah su odgovorili na takvu radikalnu mjeru Pekinga koja se dugoročno može odraziti na financijska tržišta, a posebno na bankarski sustav EU-a.

Što kad bi Kina prodala američke državne obveznice?

Profesor Dogan ocijenio je kako se svijet nalazi usred trgovinskog, ali i geopolitičkog rata. Dodao je da je najopasniji kineski adut to što drži čak 800 milijardi dolara američkih državnih obveznica.

"Ako ih odluče prodati, kamate u SAD-u rastu, što pogoršava financijsku situaciju američke administracije, a najviše bi stradali najsiromašniji", istaknuo je Ivan Dino Dogan. Na pitanje je li Trump svjestan posljedica, odgovara: "Trump nije hazarder, on je poslovni čovjek. No, za razliku od Kine koja razmišlja strateški, Amerikanci su orijentirani na kratkoročne profite."

Govoreći o stanju u europskom bankarskom sektoru, Dogan upozorava da bi recesija mogla dovesti do ozbiljnih otkaza u financijskim institucijama. "U kriznim se situacijama često rade duboki rezovi. Gase se cijeli slojevi menadžmenta, smanjuje se broj radnika, a sve pod krinkom povećanja efikasnosti", rekao je.

Otkazi izgledni zbog automatizacije

Komentirao je navode o ogromnim razlikama u plaćama u bankarskom sustavu gdje zaposlenici na šalterima navodno imaju plaće ispod 800 eura neto, dok šef poslovnice može imati i do 10.000, a najviši menadžeri i 20.000 eura. Upravo ti ljudi na prvoj liniji prvi bi mogli dobiti otkaz.

Dogan smatra da su otkazi izgledni zbog automatizacije, ali i novih modela rada poput 'shared service centara'. Time se funkcije gase u manjim zemljama, a centraliziraju u jeftinijim regijama. "Ja se više ni ne sjećam kad sam posljednji put bio u banci. Sve obavljam online", rekao je, dodavši da će se banke sve više digitalizirati, a ljudski rad sve više zamjenjivati tehnologijom.

Dogan je bio vrlo kritičan prema provedbi nacionalne razvojne strategije, osobito kada je riječ o upravljanju resursima. Posebno je istaknuo potencijal Hrvatske u području pitke vode. "Treći smo po rezervama u EU-u, a da to uopće ne znamo iskoristiti. Kod nas nećete vidjeti našu vodu u Francuskoj, a njihovu ćete naći i u Čileu i na Novom Zelandu", upozorio je.

Na kraju je podsjetio da je strategija donesena prije tri godine, a nitko se, kaže, ne pita tko je odgovoran za njezinu provedbu. "Postavili smo ciljeve do 2030., a sada je 2025. Gdje smo? Što smo ostvarili? I tko je za to odgovoran?", upitao je.