STAV u Hrvatskoj prema cijepljenju nije baš pozitivan, tvrdi klinički farmakolog i redovni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu Igor Francetić. Odgovornima za ovu situaciju drži i liječnike koji govore da su protiv cijepljenja ili kažu da se neće cijepiti.

"Mislim da je to neodgovorno i da je to odsutnost osnovne građanske solidarnosti. Cijepeći se protiv bilo koje zarazne bolesti, čovjek pomaže sebi i drugima. Što je procijepljenost veća to je manja šansa da se bilo koja epidemija širi i jedini je način da se epidemija zaustavi", poručio je doktor Francetić gostujući u emisiji "Studio 4".

Francetić ističe da je cijepljenje jedna od najvećih stečevina moderne medicine kojom smo se riješili nekih ozbiljnih bolesti koje ostavljaju trajne posljedice. Ako rizik cijepljenja postoji, dodaje Francetić, on je minimalan. Uglavnom se radi o reakciji na mjestu uboda, neki ljudi mogu imati temperaturu dan-dva, možda glavobolju.

"Sve su to bezazlene reakcije i to treba staviti u odnos s ozbiljnom bolešću koja se sprječava cijepljenjem. Treba s jedne strane staviti rizik cijepljenja, a s druge rizik dobivanja ozbiljne bolesti. Dijelom se može opravdati strah od nečega što je sasvim novo, ali kada se pogledaju posljedice pandemije na ekonomiju, društvenu strukturu, psihologiju, mislim da moramo biti sretni da je cjepivo tako brzo pronađeno", poručio je svim skepticima.

Djelotvornost cjepiva

"Struktura virusa bila je poznata dva tjedna nakon što je počela epidemija što je skratilo postupak pronalaženja cjepiva. Nova tehnologija, glasnički RNA je ubrzala postupak spravljanja cjepiva, ali s druge strane zahtijeva posebno čuvanje cjepiva, npr. Pfizerovo se mora čuvati na niskoj temperaturi, Modernino na nešto višoj, na -30."

Francetić kaže kako je iz dosadašnjih ispitivanja poznato da je djelotvornost cjepiva protiv covida-19 vrlo visoka - za Pfizerovo je između 90 i 95 posto, slično je i za Modernino, a za Oxfordsko oko 90 posto. Francetić je podsjetio kako se moraju dati dvije doze, što logistički komplicira stvar, ali sve se to isplati kad se pogleda rezultat.

Prednost RNA cjepiva

Kako cjepivo djeluje na ljude koji su zaraženi, nije poznato jer je ispitivano na zdravim dobrovoljcima. Na upit je li točno da tijelo razgradi cjepivo, doktor kaže da će za taj odgovor treba pričekati neko vrijeme, možda i nekoliko sezona.

"Cjepiva koja se bazirana na glasničkoj RNA imaju jednu posebnost, a to je da stimuliraju stanični imunitet i humoralni imunitet dakle proizvodnju antitijela i zbog toga je djelotvornost visoka. Tijelo s vremenom razgradi sve proteine pa tako vjerojatno razgradi i antitijela koja su proizvedena zahvaljujući cijepljenju. No zato što stimulira stanični imunitet koji ima dužu memoriju, za vjerovati je da će zaštita cjepiva biti duža nego inače. Treba proteći određeno vrijeme i cjepivo treba dobiti veliki broj ljudi da bi se mogle dati objektivne procjene o djelotvornosti i nuspojavama", poručio je.

Osim toga, RNA tehnologija je pozitivna što omogućava bržu proizvodnju i proizvodnju većih količina cjepiva. Francetić se osvrnuo i na pojavu novog soja virusa u Velikoj Britaniji. Kaže da on nije toliko mutirao da bi zahtijevao novo cjepivo - najveća razlika je u tome da novi soj lakše prelazi s čovjeka na čovjeka, što znači da je cijepljenje još potrebnije, piše HRT.

Važnost edukacije

Na kraju, Francetić zaključuje kako je građane potrebno sustavno educirati o potrebi cijepljenja te ih upozoriti da je u pitanju društvena odgovornost i solidarnost.

"Cijepljenje protiv covida je neusporedivo jeftinije nego cijena liječenja jednog zaraženog. Novac treba pažljivo trošiti i raspoređivati. Pogledajte kako je sada opterećen naš zdravstveni sustav", kazao je.