POTROŠAČKE cijene u Hrvatskoj u travnju su porasle za 5,8 posto u usporedbi s istim mjesecom lani, što predstavlja osjetno ubrzanje inflacije na godišnjoj razini, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći doprinos rastu cijena dala je energija, koja je poskupjela za čak 17,5 posto, a značajno su porasle i cijene usluga, za 8,2 posto, te hrane, za 3,5 posto. Istovremeno, neprehrambeni proizvodi zabilježili su pad cijena od 0,6 posto.

O uzrocima i posljedicama ubrzanja inflacije za RTL Danas govorila je Marijana Ivanov, profesorica s Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Ubrzanje inflacije bilo je očekivano

Ivanov ističe da je ovakav skok inflacije nije iznenadio. "Troškovi energenata značajno rastu i zasad se to najviše odražava na njihovim cijenama. Uskoro možemo očekivati da će se ti troškovi početi prelijevati i na cijene hrane, što se već vidi kod neprerađenih namirnica poput povrća i mesa", pojasnila je.

Naglasila je da je Hrvatska i prije početka sukoba na Bliskom istoku imala visoku inflaciju.

"U veljači je bila 3,8 posto, mjesec kasnije 4,8, a sada 5,8 posto. Nadamo se da sljedeći mjesec neće biti 6,8 posto, no takav je scenarij moguć kada se veći troškovi energenata i goriva preliju na cijene hrane", rekla je Ivanov.

Na pitanje zašto inflacija u Hrvatskoj raste brže nego u ostatku eurozone, gdje je iza nas samo Bugarska, Ivanov odgovara da je to dijelom posljedica inflacije koju smo imali i prije nove energetske krize.

"Kod električne energije već smo imali povećane troškove, poput administrativnih pristojbi, a na to se nadovezao i rast cijena goriva, koji bi bez Vladinih mjera bio i veći. Pritom, dominantno koristimo dizelsko gorivo, koje je zabilježilo veći rast cijene", navodi. Ona pojašnjava da se radi o troškovnoj inflaciji koju nije moguće izbjeći smanjenjem potražnje.

"Ta će inflacija trajati dokle god troškovi rastu, a oni se još nisu u potpunosti prenijeli na ostale proizvode i usluge. Uz to, i dalje bilježimo značajan rast troškova stanovanja", dodala je.

Prostor za neopravdano dizanje marži

Komentirajući rast cijena usluga, profesorica Ivanov kaže kako svaki poduzetnik ima svoju računicu i mora pokriti troškove koji mu rastu. Ipak, upozorava da nije opravdano da se cjelokupni porast troškova goriva automatski prelije na krajnjeg potrošača.

"Ono što svakako nije opravdano jest da se konačna cijena za potrošača poveća u punom iznosu rasta troškova goriva, jer im trenutno ne rastu troškovi rada. Oni su rasli u posljednje dvije godine i tu više nema prostora za rast", izjavila je.

"Zapravo, moramo izbjeći situaciju da poduzetnici iskoriste priliku za povećanje vlastitih profitnih marži pod izlikom da konačna cijena mora rasti koliko je rasla i cijena goriva, jer to nije istina", naglasila je Ivanov.

Turistička sezona i geopolitički rizici

Prema njezinim riječima, predstojeća turistička sezona vjerojatno će dodatno ubrzati inflaciju. "Upravo kreće nabava robe koja će se ljeti prodavati turistima, a ta će nabava biti skuplja. Budući da uvozimo jako puno hrane i drugih proizvoda, to je opet dio uvezene inflacije", kazala je. Ističe kako je rast cijena neminovan, a situacija na Bliskom istoku ne daje naznake smirivanja, što otežava predviđanja.

"Geopolitički rizici su i bez Bliskog istoka povećani i stvaraju pritisak. Primjerice, Njemačka se suočava s rizikom nabave nafte. Taj politički rizik stalno raste i održava pritisak na cijene energenata", zaključila je Ivanov.