RAT U UKRAJINI ulazi u novu, neizvjesnu fazu u kojoj Rusija trpi sve veće gubitke i pokazuje znakove slabosti, dok Ukrajina napadima dronovima udara sve dublje u ruski teritorij. Dok ruski predsjednik Vladimir Putin nakon vojne parade u Moskvi poručuje da se sukob bliži kraju, analitičari upozoravaju na sve veću nervozu u ruskom društvu. Istovremeno, napetosti rastu i na Bliskom istoku, gdje je Iran odbacio američki prijedlog za okončanje sukoba, prenosi HRT.

Razvoj događaja na Bliskom istoku pratite na Indexu

Rusija pod pritiskom, rat stigao na njezin teritorij

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da trodnevno primirje može otvoriti prostor za pregovore, no ističe da Rusija pokazuje znakove slabosti. "Rusija ne može učinkovito braniti ni tako privilegirane ciljeve kao što su predsjednik države i strani gosti. To svakako govori o slabosti Rusije", poručio je Kovačević, podsjetivši da ukrajinska vojska sve uspješnije pogađa ciljeve duboko unutar ruskog teritorija.

Profesorica Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti dodaje da se u ruskom društvu osjeća sve veća nervoza. "Rat nije bio na teritoriju Rusije, a sada je došao na teritorij Rusije", upozorila je. Naglasila je da Ukrajina danas raspolaže poluautonomnim dronovima koje je teško ometati te uspješno gađa ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu.

"Vidimo da Ukrajina postaje sve moćnija i da postaje partner kojeg međunarodna zajednica koristi i za vojnu ekspertizu", rekla je Luša. Prema njezinim riječima, ograničavanje interneta u Rusiji pokazuje da režim pokušava kontrolirati društvo u uvjetima rastuće paranoje.

Promjena načina ratovanja: Dronovi dominiraju bojištem

Vojni analitičar Mario Galić ističe da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio način ratovanja. "Mali dronovi danas uzrokuju 95 posto gubitaka na bojištu", rekao je Galić, dodavši da su ukrajinska i ruska vojska razvile razinu ratovanja kakvu trenutno nema nijedna druga vojska. "To je rat svjetova. Nitko na Zapadu ne zna ratovati tako", ustvrdio je.

Naveo je da su zapadne vojske bile šokirane sposobnostima ukrajinskih operatera dronova. "Kad vas kvadrokopter pogodi, nema ranjenih. Oni su spoj snajperske puške i topništva", objasnio je. Galić je spomenuo i ukrajinski krstareći projektil Flamingo, čiji je domet navodno do 3000 kilometara. "Skoro pa nema više sigurne točke unutar Rusije", zaključio je.

Pukotine u ruskoj eliti i poruka skromne parade

Kovačević smatra da se unutar ruske elite pojavljuju prve ozbiljne pukotine jer Putin više ne može održati prešutni dogovor s društvom. "Putin više nije u stanju jamčiti da svakodnevni život i profiti ruskih elita neće biti ugroženi", rekao je. Napadi na lučke terminale i energetsku infrastrukturu znače da Rusija ne uspijeva ostvariti očekivane prihode od izvoza, što je "najava moguće društvene nestabilnosti". Ipak, upozorio je da pad jedne loše vlasti u Rusiji ne znači nužno dolazak bolje.

Đana Luša smatra da je ovogodišnja skromnija vojna parada u Moskvi jasno pokazala promjenu odnosa snaga. "Rusija je u ovom sukobu izgubila velik dio svojih tenkova i oklopnih vozila i bilo bi nepraktično sve to pokazivati na Crvenom trgu", kazala je.

Istaknula je i mali broj stranih dužnosnika, među kojima je bio samo slovački premijer Robert Fico kao jedini predstavnik EU. "Sve što dolazi iz Moskve ukazuje da Rusija slabi u ovom sukobu s Ukrajinom", zaključila je.

Dugotrajni zamrznuti sukob

Mario Galić odbacuje mogućnost brzog diplomatskog rješenja. Komentirajući izjavu Roberta Fica da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao nazvati Putina, Galić je bio jasan: "Ma nema šanse. Trump se ubio pokušavajući dogovoriti barem prekid borbenih djelovanja, pa mu nije uspjelo".

Božo Kovačević je, govoreći o prisutnosti Milorada Dodika u Moskvi, ocijenio da ga Rusija smatra korisnim za otežavanje euroatlantskih integracija Balkana. S druge strane, nedolazak Aleksandra Vučića, prema mišljenju Đane Luše, pokazuje da Srbija mijenja vanjskopolitičku strategiju. "Srbija je godinama sjedila na više stolaca, ali se to sada mijenja", rekla je, dodavši da Beograd sve više gleda prema Zapadu.

Analitičari se slažu da je trajni mir daleko. Mario Galić predviđa da rat ide prema scenariju dugotrajnog zamrznutog sukoba. "Intenzitet borbenih djelovanja bit će sve manji jer su gubici sve veći", rekao je, objasnivši da Putin nema kapacitet za velike prodore, ali ni politički prostor da prizna poraz. "Klasični mir poput Camp Davida u ovom trenutku nije moguć", smatra Galić. Profesorica Luša upozorava da bi odricanje Ukrajine od međunarodno priznatih granica bio ozbiljan udarac međunarodnom pravu. "To bi bio poraz četverogodišnje borbe i svih žrtava koje je Ukrajina podnijela", rekla je, istaknuvši kako ne vidi scenarij u kojem bi Kijev pristao na takav dogovor.

Govoreći o Bliskom istoku, Kovačević je ocijenio da je očekivano što je Iran odbio američki prijedlog. "Trumpovi prijedlozi za Iran zapravo su prijedlozi za kapitulaciju", kazao je. Galić smatra da Washington još ima jaču pregovaračku poziciju, ali upozorava na pritisak na Donalda Trumpa zbog izbora za Kongres u studenome. Đana Luša zaključuje da će predstojeći susret Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga biti iznimno važan. "Kina će sigurno iskoristiti ovu situaciju kako bi optužila Sjedinjene Američke Države za rat", rekla je, upozorivši da daljnja eskalacija na Bliskom istoku ne koristi gotovo nikome osim Izraelu.