Švedsku trese druga, zaboravljena epidemija - ona smrtonosnog kriminala
ŠVEDSKA, zemlja koja je bila žestoko kritizirana zbog svoje kontroverzne strategije nošenja s pandemijom koronavirusa, bez lockdowna, ovih se dana može pohvaliti dramatičnim padom novih slučajeva, dok u isto vrijeme čak 23 od 31 europske zemlje koje prati ECDC imaju više stope zaraze.
Drugim riječima, dok je ostatak Europe usred drugog vala epidemije, u Švedskoj ga očito nema, barem zasad. Hoće li on nastupiti s jesenskim zahlađenjem i kakav će biti u odnosu na druge zemlje koje su mnogo agresivnije pokušavale suzbiti širenje covida-19, vrijeme će pokazati.
>>Porast broja slučajeva u Europi, ali ne i u Švedskoj
No u isto vrijeme švedski desničari upozoravaju na "drugu pandemiju", kako su je nazvali - poplavu nasilnog kriminala koja je zahvatila ovu multikulturalnu zemlju.
Trendovi kriminala u Švedskoj i njihova povezanost s masovnom imigracijom već su godinama tema žustrih rasprava i međusobnih optužbi ljevice i desnice, ali čitav niz dramatičnih kriminalnih slučajeva koji se dogodio posljednjih tjedana ne može se poreći.
Bande postavljaju blokade na ceste, pucaju i bacaju bombe jedna na drugu
Kako piše Financial Times, kriminalci postavljaju vlastite cestovne blokade u Göteborgu (drugom najvećem švedskom gradu), 12-godišnja djevojčica ubijena je kao kolateralna žrtva obračuna bandi vatrenim oružjem, a premlaćivanje, pucnjave, palež automobila, eksplozije bombi i ručnih granata kakve se koriste u ratu svakodnevna su pojava koja je pomalo istisnula koronavirus sa švedskih naslovnica.
>>Zalutali metak ubio 12-godišnju djevojčicu u Švedskoj
"Prisutna je velika frustracija i ljutnja razvojem događaja. Naši zakoni su preblagi, policija nema sredstva da istraži ovaj vrlo ozbiljni kriminal", upozorio je u intervjuu za Financial Times, Mattias Karlsson, parlamentarni lider Švedskih demokrata, antiimigrantske stranke koju kritičari opisuju kao ekstremno desnu i koja zaista ima korijene u neonacističkom pokretu, ali koja je nakon uspješnog rebrendiranja i reforme postala treća ili čak druga najjača politička opcija u zemlji.
No Švedski demokrati nisu jedini koji prozivaju vladajuće socijaldemokrate - koji su bili na vlasti 19 od posljednjih 30 godina i veliku većinu 20. stoljeća. Tako je i predsjednik Umjerene stranke (glavne stranke desnog centra) Ulf Kristersson iskoristio svoj ljetni govor 24. kolovoza kako bi optužio manjinsku vladu Stefana Löfvena da nije ništa poduzela nakon više od 200 pucnjava, s 24 ubijene osobe ove godine.
"Ovo smrtonosno nasilje je druga švedska pandemija"
"Ovo smrtonosno nasilje je druga švedska pandemija", konstatirao je tom prilikom Kristersson, koji je čak usporedio bande koje haraju Švedskom s "domaćim teroristima". Imigracijsku politiku socijaldemokrata opisao je pak kao "neodgovornu, i to na opasan način".
Stopa ubojstva među mladima veća je deset puta nego u Njemačkoj, piše britanski Spectator.
"Imamo očiti problem", priznao je i sam Löfven nedavno u intervjuu. Ponovimo, nije govorio o koronavirusu, već o nasilju, neredima i kriminalu.
Löfvenovi socijaldemokrati dosad su uživali skok u anketama zahvaljujući relaksiranom pristupu epidemiji koronavirusa koji je umanjio ekonomske gubitke (ali i rezultirao s gotovo 6 tisuća smrti). No sad im slijedi borba na drugoj fronti - oko zakona i reda u zemlji, gdje su pod sve češćim napadima s desnice, za koju se spekulira da bi mogla koalirati prije idućih izbora ili nakon njih, unatoč dosadašnjoj praksi izoliranja Švedskih demokrata.
Osim zakona i reda, tema napada je i imigracija jer je visok postotak osumnjičenih kriminalaca imigrantskog porijekla. Drugim riječima, desnica, koju je nekonvencionalno liberalan pristup socijaldemokratske vlade na neko vrijeme ostavio bez odgovara, sad je dobila priliku poentirati na svojim tradicionalnim temama.
"Nasilje postaje toliko groteskno da će, po svemu sudeći, istisnuti manje-više sve ostalo (iz javnog diskursa)", ocijenio je viši predavač političkih znanosti na Sodertorn Universityju, Nicholas Aylott.
Desničari zapalili Kuran, izbili neredi
Također, nove nerede izazvao je krajem prošlog mjeseca prosvjedni performans ekstremnih desničara u sklopu kojeg su zapalili Kuran u blizini većinski imigrantske četvrti u Malmöu, a snimku ovog za muslimane svetogrdnog čina objavili su i na internetu. Kuran je zapalila skupina povezana s danskom strankom krajnje desnice Stram Kurs (Tvrda linija), prema podacima policije. Stotine bijesnih islamističkih prosvjednika su na to počele paliti gume, razbijati i gađati policiju kamenjem.
>>Ekstremni desničari zapalili Kuran u Švedskoj, izbili neredi
Malmö, treći najveći grad u Švedskoj, inače ima 55% stanovnika imigrantskog porijekla, odnosno onih kojima je barem jedan roditelj rođen izvan Švedske, prema službenim statistikama. U cijeloj zemlji taj postotak nije puno manji - 32,3%, prema podacima švedske statističke agencije.
U Gothenburgu su pak - točnije u njegovom predgrađu Angeredu, koje također ima visoki postotak imigranata - kriminalne bande krajem kolovoza postavile blokade na ceste kako bi kontrolirale tko ulazi u određena područja. Ceste su se uskoro ispraznile, nakon što su bande, praktički preuzimajući ulogu paradržavne vlasti na tom području, naredile stanovnicima da ostanu u kućama.
"Kontrolne točke koje kontroliraju kriminalne milicije sam posljednji put vidio u Afganistanu"
"Kontrolne točke koje kontroliraju kriminalne milicije sam posljednji put vidio u Afganistanu. Nikad nisam mislio da će to postati stvarnost u Švedskoj", bio je izravan ravnatelj lokalne škole. Kućni posjeti u tom području suspendirani su zbog sigurnosti, a osoblje koje vrši kućne posjete starijima i invalidima to sad radi uz pratnju zaštitara, iz istih razloga, piše Spectator.
"To je potpuno neprihvatljivo", osudio je ovaj zapanjujući incident i ministar sigurnosti Mikael Damberg. No sve se više postavlja pitanje jesu li švedska policija i ostale institucije u stanju kontrolirati takva problematična područja, koja antiimigrantski populisti opisuju kao "no-go zone", a vlasti kao "posebno ranjiva".
Premijer je možda priznao postojanje problema, no to nije prvi put. Löfven je i 2018. obećao da će država učiniti sve što treba, uključujući slanje vojske, da bi zaustavila val nasilja bandi koji je i tada rezultirao nizom ubojitih pucnjava.
>>Švedska mijenja politiku nakon napada: "Dosta je masovne imigracije"
''Ne bi mi bila prva opcija dovesti vojsku, ali spreman sam učiniti što god je potrebno kako bi se ozbiljan organizirani kriminal iskorijenio'', rekao je Löfven tada. To je iskorjenjivanje danas jednako daleko kao i prije dvije godine.
Löfven je i 2017. najavio dramatični zaokret u imigracijskoj politici nakon što je otkriveno da je terorist iz Stockholma, koji je kamionom ubio četvero ljudi, bio Uzbekistanac kojem je odbijen zahtjev za azilom, ali svejedno nije deportiran. No i taj dramatični zaokret je izostao.
Koliko brutalni mogu biti napadi u Švedskoj u posljednje vrijeme, najbolje svjedoči jezivi slučaj dvojice švedskih tinejdžera koje su dvojica mlađih punoljetnika migrantskog porijekla, 21-godišnjak (porijeklom iz Irana) i 18-godišnjak (porijeklom iz Tunisa), oteli nakon što ovi nisu htjeli kupiti drogu od njih. Potom su ih odvezli na groblje, tamo ih navodno satima mučili i silovali, a na kraju žive i gole zakopali, prema vodećim švedskim novinama Aftonbladet i portalu Nyheter Idag. Nekim čudom su ipak preživjeli dovoljno dugo da ih prolaznik čuje i pronađe.
"Ponižavajuće pljačke" koje vrše imigrantski tinejdžeri, čak i djeca
Napadi u kojima je žrtva opljačkana, ali u isto vrijeme i ponižavana, zlostavljana ili pretučena dobili su i posebno ime - "ponižavajuće pljačke". Često ih vrše imigrantski tinejdžeri, pa čak i djeca. U više takvih slučajeva napadači su urinirali po žrtvi, pa čak i u njena usta ili ju pak tjerali da žvače i guta opuške cigareta, otkrila je šefica policije Carin Gotblad u televizijskom intervjuu.
>>Rekordan porast kriminala u Švedskoj, ima li to veze s migrantima?
Švedska imigracijska i integracijska politika su propale i rezultirale "segregacijom i nasiljem", a "mnogi ljudi osjećaju se nesigurno u svakodnevnom životu", zaključuje Karlsson i dodaje: "Ekonomija i porezi nisu glavni izvori sukoba u švedskoj politici - vrijednosti, identitet i kriminal, oko toga se vodi rasprava."
Zanimljivo je da su Švedski demokrati također jedna od rijetkih oporbenih stranaka koja je kritizirala vladu zbog strategije oko koronavirusa.
"Čini se da smo prošli gore od nordijskih susjeda", primijetio je Karlsson, referirajući se na puno višu stopu smrtnosti od Finske, Danske i Norveške.
Prijatelji 12-godišnje djevojčice koju je ubio zalutali metak bandi koje otvoreno ratuju na švedskim ulicama, kao da se radi o Siriji ili Afganistanu, rekli su u intervjuu za televiziju da su pucnjave postale dio svakodnevnog života u njihovom susjedstvu Botkyrka, južno od Stockholma. Jedno dijete reklo je da čuje pucnjavu kroz prozor svoje spavaće sobe gotovo svake noći.
Premijer inzistira na tome da kriminal nema veze s imigracijom
"Ne želim povezivati kriminal s etnicitetom", naglasio je premijer Löfven u intervjuu u kojem je priznao "očiti problem". Nekoliko tjedana ranije rekao je da problem kriminala nema nikakve veze s imigracijom.
Kako za Spectator piše konzervativna švedska novinarka Paulina Neuding, švedske su vlasti, kao i većina medija, godinama tvrdile da je ideja o porastu kriminala lažna vijest.
A situacija je sad takva da su kriminalci imigrantskog porijekla uspostavili paralelne sustave vlasti koji konkuriraju državi, a političari to i dalje ne mogu priznati, zaključuje Neuding.
Zamjenik šefa policije: Imamo posla s najmanje 40 kriminalnih klanova
S druge strane, Mats Löfving, zamjenik nacionalnog šefa policije, ovaj je mjesec otvoreno rekao da policija ima posla s najmanje 40 kriminalnih klanova. Njih uglavnom čine imigranti koji su došli u Švedsku "isključivo sa svrhom organiziranja i sistematiziranja kriminala", koji profitiranju dilanjem droge i iznudom i koji imaju "visok kapacitet za nasilje", istaknuo je Löfving.
Njegova bi izjava prije nekoliko godina vjerojatno izazvala skandal kao izraz eklatantnog rasizma - i možda još uvijek hoće. Ali čini se da je za Švedsku, koja se desetljećima ponosila kao "humanitarna supersila" i jedna od najprogresivnijih zemalja na svijetu, vrijeme da se suoči s posljedicama neuspješnog multikulturalnog modela maksimalne imigracije, nedovoljne integracije i minimalnih sankcija za kriminal i asocijalno ponašanje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati