VIŠE hrvatskih dužnosnika, liječnika i znanstvenika posljednjih je dana upozorilo da interes za cijepljenje protiv covida-19 u Hrvatskoj pada iako smo još daleko od postizanja kolektivnog imuniteta, pa čak i od skromnog cilja vlade da se do 1. srpnja cijepi barem 50 do 55% odrasle populacije.

Do 25. lipnja u Hrvatskoj je potpuno cijepljeno tek oko 30% odraslog stanovništva, odnosno oko 25% ukupnog, dok je za kolektivni imunitet potrebna prokuženost od 85% posto ukupne populacije.

Nepotrebno velika smrtnost i niska procijepljenost

Hrvatska se od početka pandemije do danas, nakon početnog uspjeha u prvom valu, loše vođenom politikom svrstala na 17. mjesto zemalja s najvećim mortalitetom od covida-19 s oko 2000 umrlih na milijun stanovnika, po čemu smo ispali lošiji čak i od nekih od najpogođenijih zemalja poput SAD-a, Velike Britanije i Meksika. Tome su na različite načine pridonijeli mnogi u državnom vrhu, uključujući premijera i predsjednika. Nažalost, u tome su im u velikoj mjeri svojim istupima u javnosti pomogli čak i neki neodgovorni znanstvenici koji uporno umanjuju ozbiljnost ove najveće zdravstvene krize 21. stoljeća.

Vlada i Stožer pokazuju da za sve ovo vrijeme od početka pandemije, nakon svih kikseva - poput selektivnog dozvoljavanja politički oportunih skupova, oklijevanja u uvođenju mjera pred kraj 2020. i loše organiziranog sustava prijavljivanja cijepljenja - nisu uspjele osmisliti pametne kampanje kojima bi kolebljive potaknule na cijepljenje, bilo edukacijom i informiranjem ili poticajima i penalizacijom.

Što su rekli Beroš i Plenković?

O problemu slabog odaziva na cijepljenje u kojem smo se našli, među ostalima, posljednjih su se dana oglasili premijer Andrej Plenković, ministar zdravlja Vili Beroš, epidemiolog Bernard Kaić i voditelj kriznog stožera KB-a Dubrava Bruno Baršić.

"Dragi prijatelji, sugrađani, susjedi, znani i neznani, neka vas ne prevari ovo blago zatišje epidemije. Novi sojevi virusa vrebaju iza ugla, čim uzmognu, napast će nas ponovno! A time mogu pokrenuti i 4. val, koji će jednako preplaviti i vas i mene", poručio je ozbiljno početkom tjedna u svojem otvorenom pismu Beroš ističući pritom kako je cijepljenje odgovornost svakoga u Hrvatskoj, kako radi uspješne turističke sezone o kojoj ovisi naše gospodarstvo tako i radi sigurnog povratka na radna mjesta i u školske klupe.

Plenković je na sastanku vlade izrazio nezadovoljstvo činjenicom da nam se broj cijepljenih prvom dozom u posljednjih tjedan dana povećao za samo jedan posto. Naime, većina podijeljenog cjepiva u tom razdoblju iskorištena je za docjepljivanje onih koji su se već cijepili prvom dozom.

>>Beroš objavio pismo građanima: Neka vas ne prevari ovo blago zatišje epidemije

Kaić je izjavio kako "vjerojatno nije moguće spriječiti četvrti val" na jesen, no istaknuo je da će "o cijepnim obuhvatima ovisiti koliko će biti oboljelih i kako će se brzo širiti".

Baršić je upozorio da možemo očekivati prekid turističke sezone ako postotak cijepljenih ubrzo ne poraste na preko 60%.

"Ove godine imamo Veliku Britaniju gdje delta varijanta rapidno raste i sigurno je da će doći u Hrvatsku... Želimo li pristojnu zaštitu, mora se procijepiti veći broj ljudi", rekao je podsjetivši da nam epidemiološka situacija, iako dobra, nije toliko dobra kao prošle godine, kada u KB-u Dubrava nije bilo covid-pacijenata.

>>Liječnik: Ako ne budemo imali više od 60% cijepljenih, možemo očekivati prekid sezone

Cjepiva su provjerena na milijardama ljudi

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, članica vladinog Znanstvenog savjeta Andreja Ambriović Ristov neugodno je iznenađena manjkom interesa za cijepljenje.

"Sjetimo se samo kako smo na početku epidemije priželjkivali da se što prije razviju cjepiva i da se procjepljivanjem riješimo virusa SARS-CoV-2", podsjeća naša znanstvenica.

"Iako je vladalo veliko nepovjerenje da se to može napraviti u tako kratko vrijeme, ulaganja u temeljna istraživanja vektorskih cjepiva isplatila su se i ona su proizvedena u rekordnom roku te ispitana na relativno velikom broju ispitanika od nekoliko desetaka tisuća ispitanika po cjepivu. Nakon toga započeli smo cijepljenje i činilo nam se da će sve ubrzo biti u redu. Međutim, danas, kada je u svijetu iskorišteno 2.75 milijardi doza cjepiva, čime je napravljen najopsežniji klinički pokus u povijesti u samo šest mjeseci koji jasno pokazuje da je cjepivo sigurno i da štiti od bolesti, ali i da treba jako visoka procijepljenost da bi se zaustavio covid-19, počinje gubitak interesa za cjepivo", kritična je Ambriović Ristov.

Članica znanstvenog savjeta: Ne prihvaćam argument da se netko boji cjepiva

Ruđerovka kaže da joj nikako nije jasno da ljudi na temelju svega što smo vidjeli, uključujući periodično javljanje valova covida-19, veliki broj preminulih i ozbiljnost bolesti kod različitih dobnih skupina, ne razumiju da se jednostavno treba cijepiti.

"Svako tko je necijepljen kocka se vlastitim životom, ali i životom svojih bližnjih. Ne prihvaćam argument da se netko boji cjepiva nakon primijenjenih 2.75 milijardi doza. Odbijanjem cjepiva činimo dvostruku štetu. Osim što se možemo zaraziti, teško oboljeti i umrijeti, možemo također prenijeti virus na nekoga tko se cijepio, ali mu imunosni odgovor nije dovoljno dobar da stvori zaštitu", poručila je naša znanstvenica i za kraj citirala direktoricu američkog CDC-a Rochelle P. Walensky:

"Cjepivima koja su sada široko dostupna skoro svaka smrt od covida-19 mogla bi se spriječiti."

Nažalost, unatoč tome broj novozaraženih ponovno raste čak i u zemljama sa značajno većom procijepljenošću od hrvatske (grafikoni dolje i sasvim dolje).

Kolektivni imunitet sve je teže postići jer se javljaju sve zaraznije varijante

Kako svi relevantni znanstvenici uporno ponavljaju, cijepljenje je jedini način da postignemo kolektivni imunitet i vratimo se normalnom životu. Njegovo ostvarenje važno je za svakog stanovnika Zemlje, bio on mlad ili star, zdrav ili bolestan, imuniziran na covid-19 prirodnim ili umjetnim putem. Za to postoje brojni jaki razlozi, koje ćemo pokušati predstaviti u ovom tekstu.

Za početak treba podsjetiti da je za stjecanje kolektivnog imuniteta dovoljnog za zaustavljanje covida-19 potrebna prokuženost ukupne populacije od 70% do 85%. No kako se javljaju nove, sve zaraznije varijante, taj bi postotak mogao još rasti.

Virus koji dosta brzo mutira

Treba imati na umu da SARS-CoV-2, iako spada u viruse koji sporije mutiraju od virusa gripe, još uvijek pripada RNA virusima, kojima je svojstveno da dosta brzo mutiraju.

Od početka pandemije do danas pojavilo se više varijanti zaraznijih od izvornog, vuhanskog soja. A što je više virusa u optjecaju, to će biti više njihovih mutacija, među kojima će neke biti zaraznije, što znači da će biti uspješnije u širenju.  

Primjerice, istraživanja su otkrila da je varijanta alfa (B.1.1.7), prvi put otkrivena u Velikoj Britaniji, oko 45% zaraznija od izvorne varijante virusa SARS-CoV-2. Na nesreću, pokazalo se da je i značajno smrtonosnija.

Nakon nje pojavila se varijanta delta (B.1.617.2), prvi put otkrivena u Indiji, koja je prema časopisu Nature oko 60% zaraznija od vrlo zarazne alfe.

Konačno se posljednjih tjedana bilježi širenje varijante delta plus (AY.1) koja je, prema indijskim znanstvenicima, još zaraznija od delte.

Soj delta se ubrzano širi

U međuvremenu se delta potvrđeno proširila u 80 zemalja, a delta plus u devet - u SAD, Veliku Britaniju, Portugal, Švicarsku, Japan, Poljsku, Nepal, Rusiju i Kinu. Osobito zabrinjava činjenica da se porast slučajeva infekcije deltom bilježi čak i u Izraelu, najprocjepljenijoj naciji na svijetu (grafikon dolje), ali i činjenica da je jedna košarkaška utakmica u Zadru pokrenula novo žarište čak i bez prisutnosti delte.

U Hrvatskoj smo za sada pošteđeni velikog širenja varijante delta - testiranjem je otkriveno tek nekoliko slučajeva. No bit će teško održati takvo stanje kada nam iz cijelog svijeta počnu stizati stotine tisuća turista, a mjere distance se potpuno relaksiraju.

Ovdje treba istaknuti da se razine imunosti ne mogu izračunati jednostavnim zbrajanjem svih onih koji su preboljeli s onima koji su cijepljeni. Cjepiva nisu 100% učinkovita, osobito ne nakon prve doze, oni koji su preboljeli nisu trajno i 100% zaštićeni, a teško je znati koliko je ljudi preboljelo koronavirus jer su neki prošli bez simptoma.

Nove varijante su također otpornije na cjepiva

Drugi problem s kolebljivošću prema cijepljenju jest taj što širenje virusa i njihovo slobodno mutiranje pogoduju nastajanju nekih varijanti otpornijih na cjepiva.

Primjerice, pokazalo se da je varijanta delta umjereno otporna na cjepiva, posebno kod ljudi koji su primili samo jednu dozu. Studija javnog zdravstva u Engleskoj objavljena 22. svibnja otkrila je da jedna doza AstraZenecinog ili Pfizerovog cjepiva smanjuje rizik za razvoj simptoma covida-19 kod osoba zaraženih varijantom delta za 33%, u usporedbi s 50% za varijantu alfa. Druga doza AstraZenece povećala je zaštitu protiv delte na 60% (u usporedbi sa 66% protiv alfe), dok su dvije doze Pfizerovog cjepiva bile 88% učinkovite u slučaju delte (u usporedbi s 93% protiv alfe).

Nadalje, neka druga cjepiva, koja su pokazala manju učinkovitost protiv vuhanske i alfa varijante, vjerojatno pružaju još slabiju zaštitu protiv delte. Primjerice, kineski Sinovac pokazao je učinkovitost od samo 49% protiv varijante beta (P.1), a njegova učinkovitost protiv delte i delte plus za sada nije poznata.   

Na temelju ovih podataka možemo zaključiti da je pri cirkulaciji ovih varijanti postotak procijepljenih potreban za kolektivni imunitet veći nego za vuhansku i varijantu alfa - gotovo svi ljudi trebali bi biti cijepljeni s dvije doze Pfizerovog cjepiva da bi se postigao kolektivni imunitet dovoljan za zaustavljanje delte i delte plus.

Prebolijevanje nije garancija, cijepljenje je bolje

Također treba imati na umu da je cijepljenje važno zato što pruža snažniju imunost na virus od prirodnog prebolijevanja.

Kriva percepcija o prebolijevanju kao boljem rješenju vjerojatno se temelji na mitu o prirodnosti prema kojem je sve prirodno bolje od umjetnog, što je notorna budalaština. Naime, postoje brojne prirodne stvari, od otrovnih gljiva i zmija, preko parazita i bakterija, do dima i jarkog sunca, koje su vrlo štetne za naše zdravlje. S druge strane, postoje brojne umjetne stvari poput pranja ruku sapunom, hladnjaka, klima-uređaja i nebrojenih lijekova koje su jako dobre za naše zdravlje.

Prema stručnjacima uglednog sveučilišta Johns Hopkins, ljudi koji su preboljeli covid-19 imaju određenu zaštitu, no ona je slabija i kraćeg je vijeka od zaštite koju daju dvije doze cjepiva. Imunitet stečen prirodnom infekcijom počinje opadati nakon šest do osam mjeseci. S druge strane, ispitivanja su pokazala da potpuno cijepljeni ljudi imaju dobar imunitet nakon godinu dana, a vjerojatno i dulje.

Čak i onima koji su preboljeli covid-19 preporučuje se da se cijepe s dvije doze cjepiva oko tri mjeseca nakon prebolijevanja. To osobito vrijedi za žene i za starije jer su istraživanja provedena u Velikoj Britaniji utvrdila da broj njihovih protutijela pada brže nego kod muškaraca.

Neke studije također pokazuju da broj protutijela brže pada kod osoba koje su covid-19 preboljele bez simptoma ili s blažim simptomima.

Konačno, imunitet stečen cijepljenjem bolja je varijanta jer uzrokuje neusporedivo manje štete organizmu od prebolijevanja bolesti.

Novi sojevi mogu biti opasniji za organizam

Cijepljenje je također važno zato što nove varijante mogu uzrokovati teže kliničke slike i veću smrtnost, možda čak i među mlađom populacijom.

Mi ne možemo znati kako će virus mutirati. Primjerice, prema studiji objavljenoj u British Medical Journalu, alfa varijanta virusa uzrokuje oko 64% veću smrtnost od izvornog, vuhanskog soja.

Za sada nema dovoljno podataka na temelju kojih bi se moglo zaključiti koliko je opasna varijanta delta. No u Velikoj Britaniji u razdoblju od 1. veljače do 7. lipnja zabilježene su 42 smrti uzrokovane varijantom delta. Od toga 23 osobe nisu bile cijepljene, sedmero je umrlo više od 21 dan nakon prve doze cjepiva, a 12 oboljelih umrlo je više od dva tjedna nakon druge doze.

Ispitivanje koje je proveo Public Health England (PHE) otkrilo je prošli tjedan da je broj inficiranih varijantom delta u Velikoj Britaniji porastao za 79% u odnosu na prethodni tjedan. Podaci pokazuju da je tada u Velikoj Britaniji bilo 75.953 potvrđenih i vjerojatnih slučajeva varijante delta, što znači da ona sada čini oko 99% svih slučajeva infekcije koronavirusom.

Porasli su i brojevi hospitalizacija, no velika većina onih kojima je bilo potrebno liječenje nije bila cijepljena. Prema istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji, delta je povezana s približno dvostrukim rizikom od hospitalizacije u usporedbi s varijantom alfa.

Najbolji su Zagreb i Krapinsko-zagorska županija, a najgore dalmatinske županije

Podaci stranice Our World in Data (dolje) jasno pokazuju da interes za cijepljenje u Hrvatskoj posljednjih dana pada, iako još uvijek nije dosegnuo dno. Pad bi vjerojatno bio izraženiji da sliku ne popravljaju oni koji se sada cijepe drugom dozom.

Prema najnovijim podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je potpuno cijepljeno oko milijun ljudi, što je oko 25.1% ukupnog stanovništva, odnosno 30.4% odraslog.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Zagrebu (41.9% ukupnog stanovništva, odnosno 50.9% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno u Krapinsko-zagorskoj županiji (37% ukupnog, odnosno 44.4% odraslog stanovništva).

Najmanje cijepljenih prvom dozom u ukupnoj populaciji imaju Šibensko-kninska, Bjelovarsko-bilogorska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska te Ličko-senjska županija, u kojima se obuhvat kreće oko 30%.

Najveći odaziv na cijepljenje među dalmatinskim županijama bilježi se u Dubrovačko-neretvanskoj. Međutim, s procijepljenošću jednom dozom od oko 35% čak i ona zaostaje za hrvatskim prosjekom.

To je posebno zanimljivo i problematično jer su to županije orijentirane na turizam, što znači da bi im trebalo biti važnije nego ostatku Hrvatske da spriječe širenje covida-19 i mogućnost da se usred sezone nađu na crvenoj listi.

Procijepljenost po županijama prema podacima od prije tjedan dana

Hrvati su u vrhu po kolebljivosti prema cijepljenju

Ovakvi trendovi nameću pitanje zašto je interes za cijepljenje u Hrvatskoj toliko slab, kako su potvrdila brojna ispitivanja.

Prema istraživanjima Eurofounda, ali i Eurobarometera, Hrvati su na trećem mjestu po kolebljivosti prema cijepljenju, najgori nakon Bugarske i Litve. U Bugarskoj je čak 61% ispitanika izjavilo da je malo vjerojatno da će se cijepiti, a u Hrvatskoj 43.1%. Za usporedbu, u Irskoj je samo 10% odraslih reklo da se neće cijepiti.

Uzroci takve kolebljivosti mogu biti razni, od nepovjerenja u institucije, preko zdravstvenog obrazovanja, do svjetonazora, religioznosti i alternativnog stila života. O tim razlozima već smo već pisali na Indexu.

> Koje zemlje EU su najgore po cijepljenju? One s obaveznim cjepivima, među njima i RH

No kolebljivosti su zasigurno mogli pridonijeti antivakserska propaganda i nesuvisle poruke nekih rijetkih znanstvenika koji su od početka pandemije umanjivali opasnosti covida-19. Zašto bi ljudi masovno hrlili na cijepljenje ako je covid-19 samo malo ozbiljnija prehlada?

Kaić: Interes pada, ali još uvijek je velik

Pad interesa za cijepljenje nije problem samo u Hrvatskoj pa naše vlasti nisu jedine koje nastoje stimulirati interes za cijepljenje. Primjerice, u nekim saveznim državama SAD-a uz cjepivo se dijeli besplatna marihuana, a u nekima po 100 dolara. U Srbiji je nagrada 35 eura, a u Rusiji se uz cijepljenje sudjeluje u lutriji na kojoj se može osvojiti automobil.

No naša vlada do sada nije pokazala da ima osobito dobro osmišljenu kampanju kojom će kolebljive potaknuti na cijepljenje. Čini se da bi kod nas najveći efekt mogla imati činjenica da će za putovanja u inozemstvo i u ulaske u noćne klubove trebati covid-putovnice.

Dostupnost cjepiva više nije problem

O tom problemu pitali smo epidemiologa Kaića. On tvrdi da dostupnost cjepiva više nije problem, čemu u prilog govori činjenica da će od ponedjeljka krenuti cijepljenje bez najave.

"Do kraja lipnja u Hrvatsku će doći ukupno 3.760.000 doza. To je dovoljno za cijepiti više od pola odraslog stanovništva s dvije doze", rekao je Kaić za Index dodajući kako pad broj procijepljenih pokazuje da se, prema svemu sudeći, interes za cijepljenje u nekim dijelovima Hrvatske smanjuje.

Kaić: Nije istina da se ništa ne bi dogodilo da relaksiramo sve mjere

Budući da su se ljudi očito opustili zbog povoljne epidemiološke situacije, zanimalo nas je misli li da bi izjave nekih naših znanstvenika da je epidemija gotova te da se ništa ne bi dogodilo ni da već sada relaksiramo sve epidemiološke mjere mogle djelovati dodatno nepoticajno na kolebljive. Zašto se cijepiti kad je epidemija gotova?

"Izjava da se ništa ne bi dogodilo da se relaksiraju sve epidemiološke mjere nije točna. Pad incidencije kojem svjedočimo bi se usporio ili zaustavio i s vremenom bi došlo do porasta broja oboljelih. Najbolji nam je primjer praćenje pobola u Zadarskoj županiji nakon košarkaške utakmice s masovnim slavljem bez pridržavanja ikakvih mjera. Naime, ukupan broj novooboljelih u Hrvatskoj u danima prije utakmice smanjio se za više od 75% do danas, ali se u Zadarskoj županiji nije nimalo smanjio; naprotiv, malo je porastao. Ne znam kako te izjave utječu na interes za cijepljenje. Meni takva izjava ne znači da se ne treba cijepiti, ali moguće je da je netko na taj način protumači. Činjenica je da se treba cijepiti jer ujesen zasigurno možemo očekivati novi val epidemije. A kada će početi i kakvog će intenziteta biti uvelike ovisi o tome koliki će se postotak stanovništva cijepiti", tumači Kaić.

Kaić: Ako ćemo imati manje od 80% imunih, epidemija će se ponovo pojaviti

Naš epidemiolog ne dvoji oko toga što možemo očekivati s jačanjem dolaska turista i popuštanjem mjera:

"Nema tu puno filozofije. Ako u populaciji imamo dovoljan postotak osjetljivih pojedinaca, virus će se nesmetano širiti. S obzirom da je delta varijanta zaraznija od originalnog vuhanskog soja i od alfa varijante, procjenjuje se da je bazični reproduktivni indeks R0 oko 5, što znači da će se epidemija ponovno javiti ako imamo manje od 80% imunih, odnosno zaštićenih u populaciji", govori nam Kaić.

Na pitanje misli li da bi u Hrvatskoj trebalo uvesti određene mjere nagrađivanja cijepljenih i restrikcije za necijepljene, kakve imaju brojne druge zemlje u svijetu, Kać je odgovorio da ne zna.

"To je pitanje za sociologe i pravnike", dodao je i uputio nas na svoje kolege u HZJZ-u i Ministarstvu.

Nejasni razlozi razlike između Dalmacije i kontinenta

Zanimalo nas je i njegovo tumačenje činjenice da je interes za cijepljenje značajno slabiji u Dalmaciji nego u Zagrebu i brojnim drugim županijama na kopnu - na sjeveru i istoku Hrvatske. Pitali smo ga može li se to objasniti nepovjerenjem prema vlastima, ranijim dolaskom lijepog vremena ili jakim antivakserskim djelovanjem u Dalmaciji, koje se odražava i na kolebljivost prema cjepivu protiv ospica MMR.

"Ne znam koji je uzrok nešto nižih odaziva na cijepljenje u dalmatinskim županijama, međutim, nije obrazac cijepnih obuhvata cjepivom protiv covida-19 jednak kao za MMR. Primjerice, obuhvati s MMR-om su zadnjih godina bili najniži u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a cijepljenje protiv covida-19 ide prilično dobro u svim tim županijama osim u Splitsko-dalmatinskoj. S druge strane, Šibensko-kninska i Zadarska županija, u kojima je odaziv na cijepljenje protiv covida-19 nešto niži nego u kontinentalnim županijama, imaju visoke cijepne obuhvate MMR cjepivom", tumači Kaić.

Postojeća kampanja očito nije dovoljna

Na naše pitanje koje kampanje se provode u Hrvatskoj, iz HZJZ-a su nam odgovorili sljedeće: "Od veljače se u Hrvatskoj provodi edukativno informativna kampanja na društvenim mrežama kojom se građane nastoji potaknuti na cijepljenje i informirati ih o važnosti cijepljenja. Također, kampanja se provodi i kroz organizaciju različitih događaja, slanja informativnih letaka i informiranja javnosti kroz različite kanale. Kampanju također provodi i Ministarstvo zdravstva."

Ako je suditi po rezultatima, postojeća kampanja nije dovoljna. To je za očekivati s obzirom na činjenicu da brojni stručnjaci upozoravaju da u takvim situacijama samo informiranje i apeliranje na razum nisu dovoljni jer se većina kolebljivih u tim odlukama ne vodi isključivo razumom i brojkama, nego uglavnom emocijama i strahovima.

Ako se ne cijepimo, ugrožena je sezona, a mogli bi i opet dobiti strože mjere

Na kraju se treba zapitati što nam se može dogoditi ako se ne cijepi dovoljno ljudi. Prije svega, može nam se dogoditi da broj novozaraženih poraste kao što posljednjih tjedana ponovo raste u brojnim zemljama od Velike Britanije preko Rusije do Brazila. To pak znači da možemo doći na crvenu listu i upropastiti turističku sezonu.

Druga stvar koja nam se može dogoditi jest da kroz nekoliko mjeseci ponovo budemo u situaciji da moramo uvoditi restriktivne mjere. Naime, postoje samo dva ključna načina borbe s epidemijama opasnih zaraznih bolesti - nefarmaceutske mjere (lockdown, pranje ruku, maske i slično) i farmaceutske mjere (cjepiva i lijekovi). Cilj nefarmaceutskih uglavnom je da se sa što manjim brojem žrtava i teško oboljelih kupi vrijeme do stvaranja farmaceutskih. No ako ne budemo dovoljno razumni i stimulirani da prihvatimo farmaceutske, koje sada konačno imamo na raspolaganju, situacija bi nas mogla natjerati da se vratimo nefarmaceutskima.

Bilo bi tragično da se pokažemo kao medicinski najnepismeniji i najnazadniji među europskih narodima te da završimo bez još jedne sezone i u novom lockdownu.