Tekst: Petar Vidov
Foto: Index

"PROBLEMI unutar Europske unije postoje, a oni su prije svega upravljačke prirode", komentirao je u razgovoru za Index bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula današnje izjave koordinatora Inicijative za suradnju s jugoistočnom Europom Erharda Buseka, koji tvrdi da Europa u ovom trenutku ne želi primiti balkanske zemlje u svoje redove.

> Europska poruka Balkanu: Ne želimo vas!

"Činjenica je da prosječnom Europljaninu nije u interesu daljnje širenje EU", tvrdi Picula objašnjavajući da su se najveći problemi pojavili 2004. godine, kad je Unija naglo narasla sa 17 na 27 članica. "U desetak godina se broj članica praktički poduplao, a ono proširenje iz 2004. ugrozilo je europski način života. Pojačana je imigracija i mnogi su se Europljani počeli pitati koliko im EU olakšava egzistenciju", tvrdi Picula i kaže kako je glavni razlog zbog kojeg se EU odlučila na masovno proširenje iz 2004. svojevrsni osjećaj duga i odgovornosti prema istoku Europe.

Europski političari ne žele podržati proširenje EU kako ne bi izgubili birače

"To je postao i jedan od izvora ove sadašnje krize, a današnja globalna situacija uvelike olakšava pronalaženje alibija za kočenje proširenja", tvrdi Picula i posebno ističe primjer Rumunjske i Bugarske koje su u EU ušle izuzetno nespremne i opteretile je svojim problemima.

"U očima prosječnog Europljanina proširenje sada nije prioritet i zbog toga niti političari ne žele o njemu govoriti. Političari znaju što birači žele; pogledajmo samo Njemačku. U Njemačkoj će sad biti izbori, a njihovi političari ne žele otvoreno podržati proširenje Unije jer znaju da bi tako izgubili glasove. Angela Merkel je Sanaderu to još odavno rekla. Takva situacija traje već neko vrijeme", komentira Picula Busekovu izjavu kako će proširenje zasigurno otežati i jačanje desnice u Europskom parlamentu.

"Mislim da ništa ne bi bilo drugačije niti da je ljevica na vlasti. Niti ona ne bi bila blagonaklona daljnjim proširenjima. Ovo je loše vrijeme za euro-optimiste", podvukao je ministar vanjskih poslova u Račanovoj vladi.

"Busek lobira da bi što duže ostao na dobro plaćenom položaju"

No, Picula iza intervjua koji je Busek dao Večernjim novostima vidi i prikriveni motiv. "Ne bih se iznenadio da on tu malo lobira. Buseku sigurno ne bi bilo mrsko da ostane na dobro plaćenom položaju još par godina. Iz mog iskustva on je vrlo pragmatičan političar. Iz istog razloga vjerojatno zagovara ideju da sve balkanske zemlje uđu u EU nakon 2014. To je pozicija koja odgovara Srbiji, koja još nije reformirala sve što je potrebno. Hrvatska je iza sebe ostavila neke stvari koje Srbija još nije. No, ova ideja nije dobra ne samo zbog europskih standarda, nego i zato što Hrvatsku stavlja u težu poziciju od ove u kojoj već jest", tvrdi Picula.

Tri faktora koja će odrediti smjer Hrvatske

Situacija iz hrvatske strane svakako ne izgleda blistavo. Osim problema sa Slovenijom, koja nas već dugo blokira, sve češće se spominje i ratifikacija Lisabonskog ugovora. Iako domaći političari daju sve od sebe da nas uvjere kako taj dokument za pridruženje Hrvatske EU nije bitan, iz vanjskog svijeta dolaze sasvim druge informacije.

"Naravno da je Lisabonski ugovor bitan i za nas bi bilo jako dobro da ga Irci ratificiraju jer bi se tako stvorio jedan okvir za daljnja proširenja. Ali prije toga se moramo pozabaviti Slovenijom i ovaj optimizam tihe diplomacije koje se pojavio potvrditi konkretnim dokumentom. Sad će nam trebati prava diplomacija. A onda moramo promatrati i situaciju na Njemačkim izborima. Krajem rujna ili početkom listopada, kad vidimo kako će se ta tri faktora razvijati, znat ćemo koliko je realno išta popraviti do konca ove godine što se našeg napretka tiče", kaže Picula i objašnjava da je Hrvatska sada "zapela u limbu" između zemalja koje su već u EU i onih koje još nemaju uvjete za pridruženje.