Prošle godine na poslu smrtno stradalo 46 ljudi, polovica u graditeljstvu
MILIJARDU I POL tisuća kuna svake godine se poslodavci utroše na bolovanja, a ne shvaćaju da je jeftinije isplatiti troškove zaštite na radu, rekao je Nanad Stazić iz SDP-a, prilikom rasprave o proglašenju 28. travnja nacionalnim Danom zaštite na radu.
Stazić je rekao i da se preventivni pregledi obavljaju tek kod deset posto zaposlenika, te da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje određuje neprimjereno niske odštete radnike, dok ostatak budžeta vraća poslodavcima.
Godišnje se dešava između 22 i 25 tisuća ozljeda od kojih je oko tisuću okarakterizirano teškima. U 2005. je na poslu ozlijeđeno 1055 radnika, a 45 ih je poginulo, dok je prošle godine broj ozlijeđenih pao na 1029, a poginulih 46, a radnici u graditeljstvu su najugroženiji.
"23 od 46 poginulih na poslu prošle godine u Hrvatskoj radili su na građevini, a danas ih možemo vidjeti na gradilištima kako rade bez elementarne zaštite, poput kacige", istaknula je HSLS-ovka Đurđa Adlešić.
Svi klubovi zastupnika prihvatili su proglašenje tog nacionalnog dana koji treba služiti podizanju svijesti o nužnosti o zaštiti radničkih prava na zaštitu i zdravstvenu sigurnost na poslu. Međutim, oporba se slaže da neodgovornim poslodavcima taj dan neće značiti ništa, ako ih se zakonom ne prisili da ulažu više u zaštitu svojih zaposlenika.
HSU-ovac Silvano Hrelja rekao je da je zakonodavstvo dobro riješilo zaštitu na radu, ali da primjena tih zakona "debelo škripi". On kaže da je zdravstveno osiguranje osoba 2003. godine unutar Zakona o zaštiti na radu riješeno nakon žustra rasprave, no da Vlada od tada nije napravila analizu na čijim bi se rezultatima unaprijedio taj zakon. Istaknuo je i da se broj izgubljenih radnih dana popeo na milijun i sto tisuća, te da se u kontinuitetu povećava.
"Zavod za zaštitu na radu degradiran je na puki odjel. Bivši je zavod imao širok krug odgovornosti, promicao je svijest o zaštiti na radu, dok je današnjem zadaća transformiranje hrvatskih odredbi u europske", tvrdi Hrelja, koji ističe da se HZZO premalo bavi prevencijom, kao i inspekcija rada, koja je usmjerena kažnjavanju nepoštivanju zaštite na radu.
A.B.