PROSRPSKI i proruski zastupnik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević u ovotjednom je govoru pozvao na ustanak ako crnogorska vlada prihvati dogovor s Hrvatskom. Riječ je o osam uvjeta koje je Hrvatska postavila tijekom pristupnih pregovora Crne Gore s Europskom unijom. Kneževićev istup poklapa se sa summitom Europskog vijeća u Bruxellesu, gdje je hrvatski premijer ponovio da Crna Gora mora ispuniti te uvjete kako bi do kraja godine završila pregovore.

Poziv na ustanak

Knežević, koji je u Hrvatskoj proglašen nepoželjnom osobom i slovi kao političar blizak vlastima u Beogradu, poručio je da njegova Demokratska narodna partija neće prihvatiti nikakve dogovore s Hrvatima.

"Koliko budemo mogli, evo neka nas čuju Srbi, i Crnogorci, i Bokelji, i svi oni koji žele braniti integritet i suverenitet: da se dižemo na ustanak ako to budu uradili. Da branimo i suverenitet države, da branimo i Prevlaku ako bude trebalo, ali ovoga puta nećemo braniti Prevlaku od Hrvata, nego od Vlade. Ovo još nigdje bilo nije, da branimo suverenitet od vlastite Vlade, da branimo brod "Jadran", da branimo Prevlaku, da ne damo 17 milijuna eura, da ne damo državu Hrvatima. Mi ćemo se morati samoorganizirati. Nema nam druge. Nema nam druge jer ova država se raspada po svim šavovima, a koristi slogan europskih integracija", rekao je Knežević, prenosi Večernji list.

Bizarna računica za isplatu odštete

U govoru je iznio i bizaran prijedlog o tome kako namaknuti 2,7 milijardi eura, koliko Hrvatska potražuje od Crne Gore na ime vojne imovine iz sukcesije bivše SFRJ. Taj je iznos prošli tjedan spomenuo hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman.

"Ja sam izračunao kako možemo to vratiti. Nas u Crnoj Gori živi 520 tisuća. Bubreg na crnom tržištu je 50 tisuća eura. Ako 520 tisuća proda po jedan bubreg, to je 2,6 milijardi eura i ostaje nam još 100 milijuna. Da nam Kavčani i Škaljarci pozajme po 50 milijuna pa da razdužimo Hrvate. I da uđemo kao jednobubrežnjaci u Europsku uniju, čitavo stanovništvo. Pošto smo odavno izgubili neke dijelove tijela po kojima smo bili poznati, bez njih ulazimo u Bruxelles, e sad je ostalo da prodamo bubrege da otplatimo Hrvate. Nema što drugo", kazao je.

"Ovo je kapitulacija Crne Gore"

Knežević je nastavio s optužbama na račun crnogorske vlasti i hrvatske politike.

"Dali smo im "Jadran", platit ćemo 17 milijuna za nešto što se nije dogodilo, prihvaćamo odštetu od 2,7 milijardi eura, mijenjamo ime bazena, dajemo im Prevlaku, vraćamo neku imovinu u Boki kotorskoj i sve kažete u duhu dobrosusjedskih odnosa. Kakav je to duh dobrosusjedskih odnosa đe oni nas stalno biju kosirom, a mi samo okrećemo jednu stranu, drugu stranu. Otkidoše nam uho, otkidoše nam nos, otkidoše nam noge. I što je najgore, uškopiše nas. Kastriraše nas. Idemo u Bruxelles, u Europsku uniju. Đe su sad oni junaci što veličaju Krsta Zrnova Popovića, što veličaju sve one heroje iz prošlosti, da dignu glas zbog ovoga što radimo i što prihvaćamo kapitulaciju od strane Hrvatske? Jesu li to briselski uvjeti? Jesu li to europski uvjeti?", upitao je Knežević.

U nastavku se osvrnuo na hrvatske zahtjeve i povijesni kontekst.

"Znači, Hrvatska je poslala svih osam uvjeta svim državama članicama Europske unije. Još se sprdaju s nama: mi vas volimo, ali nećemo vas pustiti da uđete u Europsku uniju dok god se ne odreknete velike Srbije i velikosrpskoga hegemonizma, i prihvatite da ste krivi za sve što se događalo na prostoru bivše Jugoslavije. Možemo li mi napraviti konsenzus oko događanja na prostoru bivše Jugoslavije? Jesmo li mi išli da branimo Ustav SFRJ?

Tko je pozivao one ljude iz Nikšića i čitave Crne Gore da idu tamo na dubrovačko ratište? Jesam li ih pozivao ja, ili ih je pozivao Milo Đukanović i tadašnje jugoslavensko rukovodstvo? Tko je pobio one ljude u Lori? Tko je pobio one vojnike u Vukovaru i one vojnike u Sloveniji? Tko je započeo rat u Bosni i Hercegovini? I sad, Crna Gora jedina treba da plati sve. Samo zato što se Grlić Radman i Andrej Plenković dogovorili da od ove naše države naprave nekakvu crvenu filijalu koja treba sve prihvaćati", rekao je.

"Dao Bog da sve popeli na taj "Jadran" i poslali u Loru ili vas digli u zrak"

Posebno je kritizirao odluku o promjeni imena bazena "Zoran Džimi Gopčević".

"Idemo li mi u Bruxelles ili idemo u Zagreb? Jer ako idemo u Zagreb, ja neću da idem u Zagreb. A i sve da hoću, ne mogu jer su mi zabranili tamo. Ali su zabranili i nekim članovima Vlade, i predsjedniku Parlamenta. I vi ste odlučili sinoć da skinete gaće i da promijenite ime bazena Zoran Džimi Gopčević zato što to traži Grlić Radman i ta desničarska proustaška grupacija koja se nalazi u hrvatskoj vladi.

To je kapitulacija Crne Gore, to nitko u Crnoj Gori ne bi uradio, ni oni izdajnici iz 1941. godine. Napravili ste pazarište sinoć od parlamenta, čitava parlamentarna većina, kada ste glasali za ove izmjene Zakona o sportu bez rasprave, kao da su to nekakve sitne izmjene. Sitne izmjene, jel’ tako, da promijenimo ime Zorana Džimija Gopčevića, zato što traži Grlić Radman? Ajde tražite vi od njih neka promijene neko ime u Hrvatskoj. Tražite! Ne smijete usta otvoriti od Hrvata. I neka ne smijete. Dao Bog da sve popeli na taj "Jadran" i poslali u Loru ili vas digli u zrak", zaključio je Knežević.

Tko je Milan Knežević?

Milan Knežević jedan je od najistaknutijih prosrpskih i proruskih političara u Crnoj Gori. Predsjednik je Demokratske narodne partije (DNP), a godinama je bio jedan od čelnika Demokratskog fronta, političkog saveza koji se protivio ulasku Crne Gore u NATO i zagovarao bliske odnose sa Srbijom i Rusijom.

Knežević je poznat po oštroj retorici protiv NATO-a, zapadnih politika i crnogorskih političara koji zagovaraju udaljavanje od Beograda. Bio je jedan od optuženih u slučaju pokušaja državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Nakon dugotrajnog sudskog postupka pravomoćno je oslobođen svih optužbi u veljači 2026. 

Hrvatska ga je u srpnju 2024. proglasila nepoželjnom osobom, zajedno s predsjednikom crnogorskog parlamenta Andrijom Mandićem i tadašnjim potpredsjednikom vlade Aleksom Bečićem. 

Odluka je uslijedila nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dachauu i Mauthausenu, koju je Zagreb ocijenio političkom instrumentalizacijom povijesnih pitanja i narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.