Prosvjedi protiv vlade zbog strogih mjera diljem Kine. Javili se UN i SAD
PROSVJEDI protiv lockdowna u Kini proširili su se na najveće gradove nakon što se u Urumqiju, na zapadu zemlje, zapalila zgrada, a njeni stanovnici zbog strogih mjera nisu mogli pobjeći od požara, pri čemu je život izgubilo desetero ljudi.
Uz Šangaj i Peking, prosvjednici su izašli na kampuse sveučilišta u Nanjingu, Chengduu i Wuhanu. U Šangaju je uhićeno više ljudi, a novinar BBC-ja koji je pratio prosvjede je pretučen i priveden.
Glasnogovornik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik pomno prati i informira se o onome što se događa u Kini.
>> Opširnije
Večerašnji prosvjedi navodno su se smirili i manjeg su opsega nego što su bili tijekom proteklih nekoliko dana.
"Prosvjedi su malo utihnuli ove večeri", kazao je stručnjak za Kinu pri German Marshall Fundu Andrew Small za Sky News.
Međutim, rekao je da je policija još uvijek mobilizirana u velikom broju oko mjesta prosvjeda.
Sjedinjene Američke Države službeno su podržale ljude u Kini koji prosvjeduju protiv strogih vladinih mjera protiv koronavirusa.
>> Opširnije
Mogu li ovi prosvjedi biti početak kraja vladavine kineskog predsjednika? Urednik Sky Newsa za međunarodna pitanja Dominic Waghorn ne misli da će to biti slučaj.
"Ne mislim da ćemo vidjeti nekakvo kinesko proljeće."
U prošlosti su kineski predsjednici vladali dva mandata, no predsjednik Xi si je osigurao treći i trajat će "neodređeno vrijeme". Waghorn kaže da se Xi zaista učvrstio na poziciji neprikosnovene vlasti.
Jesu li anti-lockdown prosvjedi u Kini simptom širih problema? Pročitajte analizu našeg Branimira Perkovića.
>> Opširnije
Kineske vlasti moraju odlučiti hoće li pristati na zahtjeve prosvjednika.
>> Opširnije
Njemačka vlada je savjetovala Kini da počne cijepiti stanovništvo mRNA cjepivima zapadnih farmaceutskih kompanija i tako riješi pandemiju korone.
>> Opširnije
Čini se da su prosvjedi protiv koronarestrikcija koji su izbili tijekom vikenda utihnuli jer je u kineskim gradovima zabilježena velika prisutnost policije. Duž glavne prosvjedničke ceste u Šangaju podignute su velike barijere i policija je izvršila nekoliko uhićenja.
Zaustavlja ljude koji fotografiraju i naređuje im da brišu fotografije.
Kina je svoje stanovništvo cijepila s dva cjepiva - Sinovacom i Sinopharmom, ali postoje sumnje u to jesu li ona zaista efikasna.
Oba cjepiva koriste neaktivirani virus koji bi trebao natjerati imunološki sustav na odgovor i tako ga pripremiti na susret s pravim virusom. Neke studije pokazuju da ta cjepiva ne daju zaštitu protiv infekcije omikronom, čak niti nakon dvije doze.
U svakom slučaju, procijepljenost nije dobra, piše BBC. Svega polovina kineskog stanovništva starijeg od 80 godina je primila samo prvo cjepivo. Njih manje od 20 posto uzelo je booster dozu. Manje od 60 posto stanovništva u dobnoj skupini od 60 do 69 godina je potpuno cijepljeno.
Kina je učestalo pozivala starije osobe da se cijepe jer ljudi u starijim dobnim skupinama imaju najveću vjerojatnost da će umrijeti od zaraze koronavirusom.
SAD i druge zapadne zemlje ponudili su Kini mRNA cjepiva koja bi mogla biti učinkovitija, ali nisu bila široko korištena u kontinentalnoj Kini.
Glasnogovornik UN-a pozvao je Kinu da ne pritvara ljude zbog sudjelovanja u mirnim prosvjedima, prenosi novinska agencija AFP.
"Pozivamo vlasti da odgovore na prosvjede u skladu s međunarodnim zakonima i standardima o ljudskim pravima", rekao je glasnogovornik Ureda za ljudska prava UN-a Jeremy Laurence, a prenosi AFP.
"Nitko ne bi trebao biti proizvoljno pritvoren zbog mirnog izražavanja mišljenja."
Nekoliko lokalnih kineskih vlasti danas je ublažilo mjere, iako nisu spomenuli kritike predsjednika Xi Jinpinga ili prosvjede. Gradske vlasti Pekinga priopćile su da više neće postavljati vrata za blokiranje pristupa stambenim naseljima u kojima se nalaze novi slučajevi zaraze.
"Prolazi moraju ostati slobodni za medicinski prijevoz, bijeg u hitnim slučajevima i spašavanje", rekao je gradski dužnosnik, ali nije spomenuo požar u stanu u Urumqiju koji je prošlog tjedna ubio 10 ljudi. Guangzhou, epicentar najnovijeg vala zaraze covidom u Kini, rekao je da se neki stanovnici više neće morati podvrgavati masovnom testiranju.
U međuvremenu, Urumqi i još jedan grad u kineskoj regiji Xinjiang rekli su da će se tržnice i tvrtke u područjima za koja se smatra da su pod malim rizikom od zaraze ponovo otvoriti ovaj tjedan. Također će se nastaviti javni autobusni prijevoz.
Kina je usvojila politiku zero-covida, što znači da je svaka zaražena osoba izolirana i zemlja ima za cilj potpuno iskorijeniti koronavirus. Međutim, javnost je postala manje tolerantna prema strogim mjerama jer su ljudi u nekim područjima zatvoreni u svojim domovima i do četiri mjeseca te kažu da nemaju pouzdan pristup hrani i medicinskim potrepštinama.
Pročitajte kako izgleda život u Kini pod strogim protupandemijskim mjerama.
>> Opširnije
Dok su jučer širom Kine bjesnili prosvjedi, oni koji su putem Twittera htjeli saznati informacije o stanju u Kini susreli su se s hrpom pornografskog sadržaja. Stručnjaci kažu da su kineski botovi tvitali pornografski sadržaj kako bi spriječili ljude da doznaju novosti o kineskim prosvjedima.
"Kineski botovi preplavljuju Twitter 'oglasima za escort', vjerojatno kako bi kineskim korisnicima otežali pristup informacijama o masovnim prosvjedima", rekla je Mengyu Dong, analitičarka za tehnologiju i cenzuru na Twitteru, prenosi Sky.
"Nažalost, ako Kinez odluči na Twitteru saznati što se sinoć dogodilo u Kini, ove objave pornografskog sadržaja vjerojatno će se prve pojaviti u njihovim rezultatima pretraživanja", dodala je. Neki su stručnjaci istaknuli da su mnogi ti profili bili godinama neaktivni prije nego što su tvitali tijekom prosvjeda.
Politika nulte stope covida u Kini gurnula je ljude do krajnjih granica mentalno i fizički, javlja Howard Zhang, urednik kineske podružnice BBC-ja. Zhang kaže da je politika nekima otežala odlazak na posao i zarađivanje za život.
"Većina ljudi, osobito normalnih radnih ljudi, doista je gurnuta do krajnjih granica. Neki možda nemaju političke dobitke ili ciljeve kojima bi težili, ali se svakodnevno bore da zarade za život. Jedna od glavnih pritužbi je dužnosnicima na lokalnoj razini, kako provode ovu politiku nulte zaraze covidom. Ljudi obično vide kako se lokalni dužnosnici natječu tko će strože slijediti stranačku liniju", govori Zhang.
Zhang kaže da razmjeri prosvjeda pokazuju rasprostranjeno nezadovoljstvo u Kini. "Da, neki od njih su skandirali političke parole, ali većina samo traži povratak u normalan život."
Sky News javlja kako je kineska policija odvukla muškarca koji je "tiho prosvjedovao" na križanju. Tamo je bio pola sata, a zatim ga je odvukla policija. Pogledajte snimku.
Kerry Brown, profesor s King's Collegea u Londonu, rekao je za Sky News da Kinu čeka napeto razdoblje, ali i da ta zemlja ima ogromne resurse kojima može ugasiti prosvjede.
"Vjerujem da kineska vlada ima goleme resurse da se tome suprotstavi i stoga će pokušati ugušiti prosvjede koji postoje osim ako potpuno ne izmaknu kontroli, što je moguće, ali malo vjerojatno", rekao je Brown.
Širenje prosvjeda protiv lockdowna u Kini zabrinjava komunističke vlastodršce.
>> Opširnije
Victor Gao, veteran Kineske komunističke partije i bivši diplomat, u razgovoru za BBC rekao je da su "ovako veliki prosvjedi u više gradova jako rijetki u Kini". Gao, koji radi kao analitičar u pekinškom think tanku Center for China and Globalization, kaže da se "treba pobrinuti da izneseni problemi budu riješeni" i da su prosvjedi omogućili "rijetku priliku" Kini da promisli o svojim covid-politikama.
Rekao je kako to uključuje razmatranje o tome "kako Kina može smisliti politike koje su usmjerenije na dobrobit ljudi, koje će u jednu ruku minimizirati broj smrti i infekcija, ali u drugu ruku omogućiti razvoj ekonomije i boljih životnih standarda".
"Vjerujem da se Kina trenutno nalazi u tranziciji, taj period mogao bi biti težak i nesiguran", navodi Gao. Na pitanje smatra li da će vlasti ugušiti prosvjede, rekao je da "vlada mora poslušati legitimne interese i glasove koji se mogu čuti na prosvjedima".
KINESKA televizija, koja prenosi nogometne utakmice Svjetskog prvenstva, više ne prikazuje snimke gledatelja bez maski nakon što su takvi prizori razljutili Kineze koji više ne mogu podnijeti restrikcije uvedene protiv širenja koronavirusa.
>> Opširnije
Kineski predsjednik Xi Jinping će napraviti "sve što je potrebno da suzbije ulične prosvjede", rekao je stručnjak za Kinu za Sky News.
Profesor Steve Tsang, ravnatelj Instituta SOAS China, rekao je: "Xi Jinping će narediti stranci, vladi i policiji da naprave što god je potrebno kako bi se na ulice vratio red." Dodaje kako ne smatra da će Xi "popustiti pred zahtjevima prosvjednika" i olabaviti covid-restrikcije
"Mislim da će Xi Jingping adresirati problem već u ovoj ranoj fazi, tako da ne mora slati tenkove na prosvjednike kao njegov prethodnik 1989. godine. No to implicira da će koristiti stilu. Bude li je koristio u ranoj fazi prosvjeda, to će biti slabijeg intenziteta", rekao je Tsang.
Tsang kaže kako način na koji se Peking odnosio prema prodemokratskim prosvjednima u Jong Kongu 2019. godine pokazuje da Xiju "ne nedostaje mašte u smišljanju drugih načina da zastraši lokalnu populaciju bez prolijevanja kapi krvi".
Prosvjedi protiv covid-restrikcija, koji su se proširili Kinom, potaknuli su niz manjih prosvjeda u najmanje 12 gradova diljem svijeta. Kako bi pokazali solidarnost s prosvjednicima u Kini, studenti i Kinezi koji žive izvan domovine okupili su se u Londonu, Seulu, Parizu, Tokiju, Sydneyju i nizu drugih gradova.
Kako javlja Reuters, na prosvjedima u tim gradovima okupilo se po više desetaka ljudi, dok ih je na najvećima bilo nešto više od 100. Na prosvjedu pred kineskom ambasadom u Tokiju bili su istaknuti transparenti s natpisom "Ljudska prava" na japanskom.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da Kina nije svjesna prosvjeda u inozemstvu na kojima se poziva na kraj kineske politike nultog covida. Državni mediji i glasnogovornici vlade zasad nisu službeno komentirali prosvjede u Kini.
Gradske vlasti Urumqija, u zapadnoj kineskoj regiji Xinjiang, ublažile su dio covid-restrikcija u gradu u kojem je u smrtonosnom požaru, koji je pokrenuo prosvjede diljem Kine, poginulo 10 ljudi.
Podsjetimo, u požaru koji je u Urumqiju izbio u četvrtak poginulo je 10 ljudi. U gradu su na snazi od kolovoza bile stroge covid-restrikcije, zbog kojih ljudi tjednima nisu smjeli izlaziti iz svojih stanova. Prosvjednici tvrde da stanovnicima nije bilo dozvoljeno izaći iz goruće zgrade tijekom požara, što je dovelo do nepotrebnih smrti.
Lokalni dužnosnici danas su na press konferenciji objavili da od sutra stanovnici Urumqija, u kojem živi oko četiri milijuna ljudi, smiju putovati autobusima kako bi obavljali nužne poslove u svojim okruzima. Određeni esencijalni biznisi u područjima niskog rizika smiju se prijaviti za ponovno pokretanje poslovanja s 50-postotnim kapacitetom, rekli su dužnosnici dodajući da će "javni prijevoz i letovi ponovno početi funkcionirati na uredan način".
Helen-Ann Smith, dopisnica Sky Newsa iz Kine, nalazi se na križanju u Šangaju na kojem su tijekom vikenda održani prosvjedi protiv covid-restrikcija. Policija je, podsjetimo, oko tog križanja jutros podigla visoke plave barijere, a sad zaustavlja građane, pregledava im mobitele, briše fotografije s prosvjeda te privodi one koji to odbiju.
Dopisnica navodi kako je atmosfera na križanju "još napetija nego jutros". Policija se još uvijek nije službeno oglasila o broju ljudi koji su sinoć privedeni.
"U zraku je osjećaj da će policija tvrdo nagaziti svakog tko se večeras pokuša ovdje okupiti", objavila je Smith na Twitteru.
Policija danas u Šangaju zaustavlja ljude u ulici u kojoj su tijekom vikenda održani prosvjedi protiv covid-restrikcija. Kako javlja dopisnik BBC-ja, ljudima koje zaustave pregledavaju mobitele i traže fotografije s prosvjeda.
Ako ih odbiju obrisati, policija ih privodi. BBC-jev novinar je dosad osobno vidio privođenje dviju osoba.
Povod za sve šire prosvjede u Kini bio je smrtonosni požar u regiji Xinjiang. Prosvjednici, naime, tvrde da stanovnicima zapaljene zgrade zbog covid-restrikcija nije bilo dopušteno pobjeći, zbog čega ih je velik broj smrtno stradao. Kina je danas reagirala na tu tvrdnju te za nju okrivila "snage sa skrivenim motivima".
Kineske vlasti, naime, niječu da su koronamjere usporile napore spasilaca i vatrogasaca u zapaljenoj zgradi u gradu Urumqiju te inzistiraju da stanovnicima stambenog bloka nije bilo zabranjeno izaći kad je izbio požar. Tragedija je izazvala bijes na društvenim mrežama, a potom i prosvjede prvo u Urumqiju, a poslije i u ostalim dijelovima Kine.
Danas je situaciju komentirao Zhao Lijian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova: "Na društvenim medijima postoje snage sa skrivenim motivima, one povezuju požar s lokalnim odgovorom na covid-19."
KINESKI predsjednik Xi Jinping ima problem s prosvjedima bez presedana nakon što su se tijekom vikenda u gradovima diljem Kine okupile tisuće prosvjednika koji su se pobunili protiv strategije nultog covida.
Donosimo detaljan pregled CNN-a.
>> Opširnije
Kevin Rudd, bivši premijer Australije, rekao je da su prosvjedi koji se održavaju diljem Kine neobični i potencijalno važni. U razgovoru za BBC Rudd je rekao da su prosvjedi u Kini rijetki od 1989., kad su kineske vlasti brutalno ugušile prosvjede na pekinškom trgu Tiananmen.
Bilo je povremenih prosvjeda oko radničkih prava i sporova oko vlasništva nad zemljom, dok su sporadične demonstracije zbog stanja ljudskih prava u Kini bile ugušene, rekao je Rudd pa dodao: "Ali ovo se čini kao opći pokret u više gradova odjednom, koji po svemu sudeći nije centralno koordiniran, nego spontan."
Rudd je također istaknuo da su aktualni prosvjedi, koji su prvenstveno usmjereni protiv lockdowna, odnosno tzv. zero-covid politike, ipak širi od toga: "Postoji argument da su ovi prosvjedi metafora i puno širi problem nepovjerenja dijela kineskog naroda u različite aspekte režima Xi Jinpinga. Ključno pitanje je što će režim sad napraviti."
Službeni Peking jutros je reagirao na vijest o uhićenju i premlaćivanju BBC-jevog novinara koji je pratio antilockdown prosvjede u Šangaju. Kina je, javlja AFP, poručila da se privedeni BBC-jev novinar "nije identificirao kao novinar".
Smrtonosni požar u Urumqiju, gradu u zapadnoj regiji Xinjiang koji je od kolovoza pod strogim covid-restrikcijama, bio je neposredan povod za prosvjede koji su se ovog vikenda proširili Kinom. Iako su prorežimski mediji inzistirali da su stanovnici zapaljene zgrade mogli pobjeći iz svojih stanova, mnogi ljudi vjeruju da su upravo koronamjere pridonijele velikom broju smrti.
No bijes zbog posljedica državne zero-covid politike u Kini raste već mjesecima, potaknut brojnim drugim smrtima i patnjama, za koje mnogi smatraju da su se mogle izbjeći.
- Ranije ovog mjeseca obitelj u gradu Zhengzou rekla je kako je njezina beba preminula jer je hitna pomoć kasnila zbog covid restrikcija
- U rujnu je stanovnicima Chengdua bilo zabranjeno pobjeći iz stanova tijekom i nakon potresa magnitude 6.6 po Richterovoj ljestvici, u kojem je smrtno stradalo 65 ljudi
- U rujnu je u Guizhou došlo do prometne nesreće autobusa koji je prevozio stanovnike u obaveznu karantenu. Poginulo je 27 putnika
- U listopadu je u karanteni preminula 14-godišnja djevojčica nakon što je dobila temperaturu, ali u centru za karantenu nije dobila liječničku skrb, rekao je njezin otac
- Tijekom lockdowna u Šangaju u travnju mnogi ljudi su se žalili na nedostatak hrane i teške uvjete u kojima su živjele starije osobe, koje su prisilno odvedene u centre za karantenu
Kineski lider Xi Jinping inzistira da je cilj zero-covid politike spašavanje života. Kina je službeno objavila tek nešto više od 5200 smrti od koronavirusa, što je znatno manje od drugih zemalja. Doduše, pitanje je koliko su službeni kineski podaci vjerodostojni.
Prosvjede protiv lockdowna u Kini obilježili su prazni bijeli papiri koje nose prosvjednici, zbog čega se prosvjedi nazivaju "revolucijom bijelih papira" ili "A4 revolucijom", navodi BBC dodajući kako bi razlog za demonstracije s bijelim papirima mogao biti izbjegavanje cenzure.
U viralnom videu, koji je snimljen u subotu, žena s Fakulteta komunikacija u Nanjingu u zraku drži prazan komad papira, a potom je odvodi neidentificirani muškarac. U još jednom videu, snimljenom istog dana, deseci studenata na kampusu nose prazne papire i stoje u tišini. Slične scene mogle su se vidjeti u drugim velikim kineskim gradovima tijekom vikenda.
"Definitivno nema ničeg na papiru, ali mi znamo na što se misli", rekla je za BBC jedna žena koja je u subotu navečer sudjelovala u prosvjedu u Šangaju.
NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica oštro pale, dok je dolar ojačao jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog prosvjeda u Kini protiv oštrih restriktivnih mjera za suzbijanje covida-19.
>> Opširnije
Kineski državni mediji, koji u pravilu strogo prate liniju Kineske komunističke partije, ne spominju prosvjede. No izdanje Global Timesa na engleskom jeziku objavilo je komentar u kojem se zapadne medije optužuje za raspirivanje nezadovoljstva kineskom "zero covid" politikom.
Citirajući akademika na Sveučilištu Fudan, propartijski Global Times piše: "Zbog ideoloških razloga, zapadne zemlje i mediji gotovo instinktivno kritiziraju komunističke vlade s ciljem svrgavanja istih tzv. obojenim revolucijama".
No zanimljivo je da i Global Times navodi kako kineske mjere protiv covida "nikad nisu statične" te se "konstantno prilagođavaju", što bi mogao biti indirektan odgovor na prosvjede. Kineska državna novinska agencija Xinhua piše o potrebi "prioritizacije zdravlja" prilikom provođenja covid politika, dok China Daily navodi kako se lokalne vlasti "potiče da poprave greške pri provođenju mjera za kontrolu covida".
Ovog vikenda Kinezi su prosvjedovali u ulici Wulumuqi u Šangaju. Policija jutros zaustavlja ljude koji zastanu u toj ulici i snimaju mobitelima, javlja BBC. Ljude prisiljavaju da obrišu fotografije s mobitela, a ako to odbiju, uhite ih. Zasad je uhićeno najmanje dvoje ljudi.
Jutros su u Šangaju, jednom od najvećih kineskih gradova, podignute plave barijere. Ovog su se vikenda, podsjetimo, stotine ljudi okupile u Šangaju kako bi prosvjedovale protiv kineske "zero covid" politike. Prosvjednici su u zraku držali prazne papire, ali dio njih je javno pozivao kineskog lidera Xi Jinpinga da odstupi.
KINESKA policija pretukla je i uhitila jednog novinara BBC-ja koji je pratio prosvjede protiv koronamjera u Šangaju. Incident je snimljen.
>> Opširnije
Facebook
Google
