Prosvjedovali mali obiteljski iznajmljivači: "Moj je apartman, nije ti ćaćin"
GRAĐANSKA inicijativa Spasimo male obiteljske iznajmljivače poručila je sa subotnjeg prosvjeda da najavljene zakonske izmjene predstavljaju "drastičnu promjenu" uvjeta njihovog poslovanja te im ugrožavaju egzistenciju, a da ministar turizma ne pokazuje adekvatnu brigu za male iznajmljivače.
Na "skupu nezadovoljstva" pod nazivom Da slobodi rada iznajmljivača, ne diskriminaciji, zabranama i porezima koji nas uništavaju!, kod zagrebačkog Trga Francuske Republike okupilo se nekoliko stotina građana iz cijele Hrvatske.
Neki su nosili transparente s natpisima "Ne damo didovinu", "Svi smo mi domaćini", "Tuđe nećemo svoje ne damo", "Moje vlasništvo štiti naš ustav", "Jel' vlada ima 80 posto potpisa", "Nećemo last minute zakone", "Moj je apartman, nije ti ćaćin", "600 posto viši porez po krevetu je pljačka", "Recimo glasno NE zabrani apartmana u zgradama", "NE porezu na nekretnine"...
Prosvjed je reakcija na više vladinih zakonskih inicijativa koje bi na snagu trebale stupiti od iduće godine, poput uvođenja poreza na nekretnine na kratkoročni, turistički najam, povećanje paušala po krevetu u turizmu, potrebu dobivanja suglasnosti za apartman u zgradi od 80 posto suvlasnika, a tu je i razlikovanje "domaćina" i "iznajmljivača" u turizmu.
Vedran Tomić iz inicijative je poručio da se na malim iznajmljivačima temelji 50 posto hrvatskog turizma, a da su najavljene mjere "antisocijalne" te im je cilj smanjenje broja kreveta u vlasništvu malih iznajmljivača.
Sastanak s ministrom Glavinom
Tomić je potvrdio da će se predstavnici inicijative u ponedjeljak sastati s ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom, ustvrdivši i da njegova briga za njih nije adekvatna.
Pročitao mu je i pismo u kojem je rekao da najavljene izmjene predstavljaju uništenje egzistencije mnogih koji su ulagali u svoju djedovinu, često dovodili u funkciju i derutne prostore, tako podizali mnoga mjesta i privlačili turiste, a samim time i veće prihode za lokalne sredine.
"Ne rušite naše povratničke i obiteljske snove", poručio je Tomić iz građanske inicijative koja kaže da predstavlja oko 125 tisuća iznajmljivača.
Iznajmljivače posebno smeta narativ da su oni "rentijeri" koji samo uživaju plodove svog kapitala. Tomić je istaknuo da se iznajmljivači bave čišćenjem, pranjem te su svojim gostima na usluzi 24 sata dnevno, bez obzira ako se njihovi apartmani nalaze i u stambenim zgradama.
Ocijenio je i da najavljena zakonska odredba, po kojoj će za svoj apartman retroaktivno morati prikupljati suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade, udara na "najniže strasti" jer će netko potencijalno biti žrtva "jala i ljubomore" nekih susjeda.
Protivljenje cjelokupnom zakonskom paketu
Poručio je da neće dozvoliti da se od iznajmljivača rade "građani drugog reda", a ako država "ne stane na loptu", najavio je i prosvjedna okupljanja u drugim gradovima, potencijalno podnošenje ustavnih tužbi, kao i organiziranje udruge na nacionalnoj razini.
Prosvjednici su iskazali protivljenje cjelokupnom vladinom zakonskom paketu, ustvrdivši da donosi "drastične promjene" koje s jedne strane predstavljaju ugrozu i njihovih ljudskih prava, a da s druge nikako neće doprinijeti poboljšanju demografskih trendova.
Podsjetimo, od 1. siječnja 2025. uvodi se porez na nekretnine, a odnosit će se i na one stambene jedinice koje služe za kratkoročni, turistički najam. Plaćao bi se u iznosu od 0.6 do osam eura po četvornom metru, pri čemu će lokalne jedinice same moći odlučiti o iznosu unutar tog raspona.
Sporne su im najavljene izmjene Zakona
Iz inicijative tvrde da se na taj način male obiteljske iznajmljivače stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na sve druge gospodarske i turističke djelatnosti, te se pogoduje hotelskim lancima i krupnom kapitalu.
Sporne su im i najavljene izmjene Zakona o porezu na dohodak. Naime, vlada "s ciljem ujednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma" predlaže utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu u turizmu prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada, pri čemu će općine i gradovi donositi odluku o visini paušalnog poreza u propisanim granicama.
On će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu. Pritom, donji prag za utvrđivanje iznosa poreza za kratkoročni najam kod najrazvijenijih jedinica raste za 653 posto, u drugoj skupini za 402 posto, trećoj za 51 posto, dok u četvrtoj ostaje praktički isti, dakle 20 eura.
Posebno specifičan položaj otoka
Iz inicijative napominju da u prvu zonu turističke razvijenosti spada velika većina ležajeva u vlasništvu malih iznajmljivača, a da je najavljeno povećanje porezne obveze nezabilježeno u povijesti hrvatskog poreznog zakonodavstva.
Problematične su im i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, pri čemu, između ostalog, nejasnima i nepravednima smatraju odredbe kojima se razlikuju "domaćini" i "iznajmljivači", a što će u budućnosti, kako su najavili iz vlade, značiti i različit porezni tretman.
Na skupu su pročitane i priče pojedinih iznajmljivača, između ostalog i s Visa i Hvara, pri čemu je upravo apostrofirana posebno ranjiva pozicija otoka gdje je turizam često jedina djelatnost, pa okupljeni tako smatraju da se otoke nikako ne bi smjelo stavljati u prvu zonu turističke razvijenosti.
Skupu su između ostalih nazočili saborski zastupnici Nino Raspudić, Zvonimir Troskot, Damir Biloglav i predsjednička kandidatkinja Branka Lozo.