Prvi u hrvatskoj višejezični ´imenik drveća i grmlja´ Želimira Borzana
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pri božićnoj kupnji često se kaže kupio sam ´bor´ ili ´srebrni bor´, međutim, autor opsežna ´Imenika drveća i grmlja´ Želimir Borzan upozorava kako je riječ o ´klasičnom nesporazumu´, budući da se zapravo kupuju različite vrste jela najčešće obična jela i kavkaska jela, smreka najčešće obična smreka i Pančićeva smreka, odnosno kultivar ´Glauca´ američke bodljikave smreke.
´Imenik drveća i grmlja´ (485 str.) profesora zagrebačkoga Šumarskog fakuleta Želimira Borzana, koji su kao sveučilišni priručnik objavile Hrvatske šume, prvo je takvo djelo u Hrvatskoj i jedno od rijetkih višejezičnih imenika (latinski, hrvatski, engleski, njemački) drveća i grmlja u svijetu, a u nas je njegovo objavljivanje prošlo gotovo nezapaženo.
Autor tvrdi da je knjigu nazvao imenikom, jer smatra da biljke imaju imena, a ne nazive. ´Za mene su biljke živa bića koja se od ostalih živih organizama razlikuju jedino životnim oblikom´, tvrdi Borzan.
Podsjetivši kako u modernim jezicima ne postoje standardizirana imena biljaka, nego se sa svakom novom knjigom nepotrebno javljaju i nova imena za vrstu koja je svoje ime već dobila, Borzan napominje kako je imena vrsta drveća i grmlja pokušao standarizirati, tako da se, slično kao i u znanstvenoj nomenklaturi, i u hrvatskom jeziku vrste uvijek spominju dvoimeno, tj. s vrsnim imenom kao pridjevkom i imenom roda.
´Nama, šumarima u operativi, gdje za mnoge vrste drveća i grmlja postoje brojni sinonimi, ova će knjiga osigurati snalaženje, stručnu i pouzdanu međunarodnu komunikaciju u struci i definitivno isključiti zabune i nerazumijevanje´, zapisao je u predgovoru Željko Ledinski.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Borzan smatra da je biologiji, šumarstvu, urbanom šumarstvu, agronomiji, farmaceutici i srodnim strukama potrebno samo jedno, nedvosmisleno stručno ime biljke, a brojne sinonime, koji odražavaju bogatstvo nekog jezika, trebaju bilježiti jezikoslovci.
´Postojanjem i upotrebom sinonima struka ima zbrku u imenima i nerazumijevanje među kolegama iz različitih dijelova zemlje, ako govore različitim dijalektima´, kaže Borzan i dodaje kako je još gore ako postoje homonimi, kao u Dalmaciji, gdje se mirtom zove obična mirta, autohtona sredozemna vrsta, ali i tobirni ljepivac, manje stablo ili grm iz Japana, vrsta, koja se sadi na cijelom Sredozemlju, i koja s običnom mirtom nema ni sličnosti niti su sistematski srodne.
U glavnom dijelu ´Imenika...´ o svakoj se vrsti nalazi podatak o njezinu znanstvenom imenu, rodu, porodici i redu kojem pripada. Rodovi su navedeni abecednim redom uz ime autora roda i godine kad je ime dano, s imenom pripadnoj porodici. Slijede abecedna imena vrsta koje tom rodu pripadaju i popis sinonima.
´Imenik drveća i grmlja´ (485 str.) profesora zagrebačkoga Šumarskog fakuleta Želimira Borzana, koji su kao sveučilišni priručnik objavile Hrvatske šume, prvo je takvo djelo u Hrvatskoj i jedno od rijetkih višejezičnih imenika (latinski, hrvatski, engleski, njemački) drveća i grmlja u svijetu, a u nas je njegovo objavljivanje prošlo gotovo nezapaženo.
Autor tvrdi da je knjigu nazvao imenikom, jer smatra da biljke imaju imena, a ne nazive. ´Za mene su biljke živa bića koja se od ostalih živih organizama razlikuju jedino životnim oblikom´, tvrdi Borzan.
Podsjetivši kako u modernim jezicima ne postoje standardizirana imena biljaka, nego se sa svakom novom knjigom nepotrebno javljaju i nova imena za vrstu koja je svoje ime već dobila, Borzan napominje kako je imena vrsta drveća i grmlja pokušao standarizirati, tako da se, slično kao i u znanstvenoj nomenklaturi, i u hrvatskom jeziku vrste uvijek spominju dvoimeno, tj. s vrsnim imenom kao pridjevkom i imenom roda.
´Nama, šumarima u operativi, gdje za mnoge vrste drveća i grmlja postoje brojni sinonimi, ova će knjiga osigurati snalaženje, stručnu i pouzdanu međunarodnu komunikaciju u struci i definitivno isključiti zabune i nerazumijevanje´, zapisao je u predgovoru Željko Ledinski.
Borzan smatra da je biologiji, šumarstvu, urbanom šumarstvu, agronomiji, farmaceutici i srodnim strukama potrebno samo jedno, nedvosmisleno stručno ime biljke, a brojne sinonime, koji odražavaju bogatstvo nekog jezika, trebaju bilježiti jezikoslovci.
´Postojanjem i upotrebom sinonima struka ima zbrku u imenima i nerazumijevanje među kolegama iz različitih dijelova zemlje, ako govore različitim dijalektima´, kaže Borzan i dodaje kako je još gore ako postoje homonimi, kao u Dalmaciji, gdje se mirtom zove obična mirta, autohtona sredozemna vrsta, ali i tobirni ljepivac, manje stablo ili grm iz Japana, vrsta, koja se sadi na cijelom Sredozemlju, i koja s običnom mirtom nema ni sličnosti niti su sistematski srodne.
U glavnom dijelu ´Imenika...´ o svakoj se vrsti nalazi podatak o njezinu znanstvenom imenu, rodu, porodici i redu kojem pripada. Rodovi su navedeni abecednim redom uz ime autora roda i godine kad je ime dano, s imenom pripadnoj porodici. Slijede abecedna imena vrsta koje tom rodu pripadaju i popis sinonima.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati