SVE VEĆI broj femicida u Hrvatskoj i obilježavanje 35 godina rada Autonomne ženske kuće bili su povod za razgovor s psihologinjom Anitom Lauri Korajlija i odvjetnicom Marijom Anom Brnčić, koje su upozorile na ključne propuste u sustavu, od blagog kažnjavanja nasilnika do izostanka podrške žrtvama, piše N1 info.

Relativiziranje nasilja od najranije dobi

Psihologinja Anita Lauri Korajlija ističe kako korijeni problema leže u odgoju i prevenciji od najranije dobi, gdje se nasilje često relativizira.

"U vrtiću se šalju poruke tko se tuče taj se voli. Kad netko nekoga počupa za kosu čujemo 'a pusti, ne zna drugačije pokazati naklonost', ili 'to su dečki'. Sve to je pogrešno, bilo kakvo relativiziranje i 'razumijevanje' u tom smislu", naglašava psihologinja.

Problem sigurnih kuća

Odvjetnica Marija Ana Brnčić upozorava na veliki problem s kojim se žene suočavaju nakon što napuste sigurnu kuću, ističući da sustav nema adekvatan odgovor.

"Sustav nema odgovor na pitanje gdje nakon sigurne kuće, procesi dugo traju, kazne su blage, uzimaju se u obzir olakotne okolnosti, život žene i djece žrtava nasilja je zaleđen, a i uobičajeno je da odlazi ona, a ne da sustav nađe način da ona ostaje, a da se njega izolira."

Obje sugovornice slažu se da, iako na papiru postoje zakonski okviri, oni očito nisu dovoljni. Ključ je, kako zaključuju, u snažnoj političkoj volji i sustavnoj prevenciji.

"Broj femicida pokazuje da imamo problem jer upravo su femicidi najčešće predvidljivi. Nasilje nije incident, a sustav ga nerijetko tako tretira. Rješenje je u odlučnoj političkoj volji, paralelno s prevencijom", zaključuje Korajlija.