SVIJET sa strepnjom promatra koji će biti sljedeći potez Donalda Trumpa. Nakon Venezuele, postavlja se pitanje je li na redu Kolumbija, Kuba, Meksiko ili čak Grenland.

U HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" analiziralo se što Sjedinjene Države žele i zašto.

"Amerika se vraća starom pristupu"

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić smatra kako se američka administracija vraća starom pristupu međunarodnim odnosima - podjeli svijeta na sfere interesa.

"Monroeva doktrina govori da je Latinska Amerika sfera američkog interesa i da SAD ima pravo raditi što hoće, to je na neki način Trump i rekao prijetnjama Kolumbiji, Kubi i Meksiku. To podrazumijeva i da se druge dvije velike sile, Kina i Rusija mogu reflektirati na svoju sferu interesa i mislim da pažljivo gledaju poteze američke administracije.

Po analogiji se može zaključiti de facto da Rusija u Ukrajini može raditi što želi, kad SAD pokupi svoje poluvodiče i čipove s Tajvana i Kina može raditi što želi na Tajvanu", rekla je Pusić.

"Moguća je i akcija protiv Irana"

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač ističe kako Trumpova akcija u Venezueli predstavlja zaštitu američke sfere interesa. Cilj je, kaže, smanjiti cijene energenata u Americi prije izbora i stvoriti radna mjesta u rafinerijama na jugu SAD-a koje mogu prerađivati težu naftu iz Venezuele.

"To je sve povezano, Trump neće moći nastaviti sa svojom politikom ako ne bude imao čvrstu vlast", rekao je Kovač, dodajući da će Trump, unatoč uvažavanju moći Rusije i Kine, nastaviti smanjivati njihov utjecaj rušenjem moći njihovih saveznika.

"Idemo sad na Iran gdje se priprema vojna akcija koju će voditi Izrael. Već su američki bombarderi otišli tamo. Moguća je i akcija protiv Irana, on smeta, saveznik je Rusije i Kine, isto kao i Venezuela", pojasnio je Kovač.

"Trump želi naftu, ne demokratizaciju"

Politologinja Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasila je kako je Trump jasno rekao da cilj u Venezueli nije demokratizacija. "Ulazimo u situaciju koja je vrlo opasna.

Trump ne želi dugoročni angažman u Venezueli u smislu da sudjeluje u demokratizaciji, želi naftu. Postavlja se pitanje koliko je moguće kratkoročno dobiti što Trump želi zbog nestabilnosti u Venezueli, a drugo je pitanje koji su širi interesi", rekla je Luša.

Prema njezinim riječima, Trumpov plan je širi: "Trump želi onemogućiti sve ljevičarske lidere i poduprijeti snage bliže njemu, time će ovladati zapadnom hemisferom, svojim sferama utjecaja, a onda ide korak dalje najavljujući osvajanje Grenlanda, a odgovara mu i trenutačna situacija u Iranu".

"Svjetski poredak se raspada"

Profesor Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN istaknuo je kako je trenutačna geopolitička situacija izuzetno složena te da Rusiji ne odgovara sukob sa SAD-om.

"Imamo fragmentaciju svjetskog poretka, imamo fragmentirani gospodarski poredak, imamo regionalne podjele i imamo povezivanje određenih aktera za koje nismo pomišljali da će biti na istoj strani. Imamo i povezivanje velikih sila, Indija i Kina više nisu rivali već partneri i to zbog politike SAD-a", rekao je Cvrtila.

"Multilateralni poredak utemeljen nakon II. svjetskog rata koji je donosio određene promjene i napretke sada polako nestaje, idemo prema multipolarnom poretku gdje velike sile odlučuju kako će se taj poredak razvijati, s time da se te velike sile ne moraju nužno dogovarati, nego svaka radi ono što može i što neće biti 'prst u oko' drugim velikim silama", objasnio je, dodajući da ulazimo u vrlo neizvjesno razdoblje.

Cvrtila je upozorio i na poremećen geoekonomski poredak: "Svijet sigurno u sljedećih 5 godina ulazi u stanje lagane recesije, bit će izazovno, ne samo za bogate države".

Pusić: "Europa mora shvatiti da SAD više nije saveznik"

Vesna Pusić smatra da Trump uništava postojeći svjetski poredak kako bi uspostavio novi, u kojem međunarodno pravo i multilateralne organizacije gube na važnosti. "SAD je izašao iz 68 međunarodnih organizacija, sve vezane za UN. To je prošlo gotovo nezamijećeno, a de facto je ogroman napad na najvažniju multilateralnu organizaciju - UN - i one ugovore koji se odnose na međunarodno pravo", rekla je Pusić.

Naglasila je kako stari savezi više ne funkcioniraju. "Trump i Putin su saveznici. Korištenje antagonizma između Amerike i Rusije kao sigurnosno opravdanje u tom kontekstu zvuči apsurdno jer oni jedni drugima daju legitimitet za preuzimanje kontrole nad svojom geopolitičkom sferom interesa. I sam Trump govori da ima odlične odnose s Putinom. Europa mora osvijestiti da Amerika više nije njezin saveznik", poručila je Pusić.

Kovač: Europa je paralizirana i ovisna o Americi

Miro Kovač smatra da se Europa precjenjuje u strateškom smislu. "Europa djeluje paralizirano, ona se boji sama sebe. Prvi Trumpov mandat je bio šansa za nas. Stvari se mijenjaju. Nikako da se to dogodi. Mi nemamo jedinstva, bojimo se preuzeti odgovornost za sigurnost na kontinentu. Zašto ne napravimo Europsko vijeće sigurnosti?", upitao je.

Prema njegovu mišljenju, Europa je psihološki ovisna o SAD-u jer "mislimo ako Amerikanci odu, opet ćemo se potući". "Moramo imati pravi dijalog unutar EU-a oko obrane, energetike, uhvatimo se toga i radimo zajedno", poručio je Kovač.

Ilustrirao je to hipotetskom situacijom: "Simulirajmo da Amerikanci kažu da će uzeti Grenland. Hoće li se Danska pozvati na članak 5 NATO saveza? Neće. Hoće li tražiti da se poštuje članak 42, stavak 7, ugovora o EU-a da moramo pokazati solidarnost ako je jedna država napadnuta. Neće, jer mi mislimo da će nas Amerika nastaviti štititi", rekao je, zaključivši: "Kad Amerika ocijeni da nešto nije u njenom interesu, mijenja se kurs. Nema tu puno emocija. Ako treba, Trump će napasti i Rusiju. Trenutačno neće jer je nuklearna sila. Gdjegod može progurati svoju priču, on će to učiniti".

Grenland kao novi spektakl

Đana Luša je istaknula kako su i prijašnji američki predsjednici provodili intervencionističku politiku, ali su koristili liberalni narativ.

"Međunarodno pravo i institucije već neko vrijeme ne funkcioniraju i Trumpu su širom otvorena vrata za njegove planove. Je li to kraj NATO saveza? Ne vidim način da se takav scenarij spriječi ako to SAD odluči. S obzirom na sve što Trump izjavljuje, što je utkao u svoju strategiju nacionalne sigurnost, on Grenland vidi kao strateški interes, Kina i Rusija imaju svoje interese, to je nova bitka koja odgovara Trumpovom planu", rekla je Luša.

Vlatko Cvrtila smatra da se potezi američke administracije vuku od slučaja do slučaja. "Kad gledamo poteze američke administracije u zadnjih godinu dana, ne vidi se ništa strateški, idu od slučaja do slučaja, jako vole spektakl. Priča o Grenlandu se pojavila na valu velikog uspjeha u Venezueli. Jača se narativ o nepogrešivosti i moći SAD-a", rekao je, dodajući da Trump želi ući u povijest kao predsjednik koji je proširio teritorij SAD-a.

Zaključio je kako će Trump sve podrediti pobjedi na međuizborima. "Ako će to biti Grenland ili nešto slično, on će to poduzeti", poručio je.