Foto: Hina, Epa

VLADIMIR Putin pobjednik je predsjedničkih izbora u Rusiji. Time je osigurao četvrti mandat na čelu ove svjetske sile. Nije to zapravo ništa neočekivano, odavno je jasno da su izbori u Rusiji samo formalnost.

Putin je, kako piše RT, pobijedio, a to potvrđuju i do sada prebrojani glasački listići. Prebrojano je oko 75 posto glasova, mahom iz istočnih krajeva zemlje, a za Putina je glasalo 76 posto ljudi.

Pavel Grudinin, kandidat Komunističke partije, nalazi se na drugom mjestu. On je skupio tek oko 12 posto glasova. Na trećem mjestu je nacionalist Vladimir Zhirinovsky, političar koji se natjecao još 1991. godine na izborima protiv Borisa Jeljcina. On je dobio šest posto.

Održao pobjednički govor u kojem se osvrnuo na britanske optužbe

Putin je ocijenio pred više stotina pristaša da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč teškoćama.

"U njoj vidim povjerenje i nadu našeg naroda", rekao je.  Dodao je da je "važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh".

"Imamo tako snažnu ekipu, milijune. Hvala vam", rekao je Putin, naglasivši da će njegova vlada raditi na poboljšanju života svakog Rusa.

Prije nego je napustio pozornicu, predvodio je svoje pristaše u skandiranju "Rusija, Rusija".

"Mislit ćemo na budućnost naše velike domovine i naše djece. Suđen nam je uspjeh", rekao je.

Putin je kasnije novinarima zanijekao da njegova zemlja ima kemijsko oružje, uključujući i ono kojim je prošlog mjeseca otrovan bivši ruski špijun Sergej Skripal.

"Rusija nema tako nešto", rekao je Putin novinarima na novinskoj konferenciji, dodajući da je Rusija uništila kemijsko oružje pod nadzorom međunarodnih promatrača i da je spremna na suradnju s Londonom.

Ranije u nedjelju britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson kazao je da Rusija tajno gomila nervni agens pod nazivom novičok koji je korišten u napadu na Skripala i njegovu kći.

To je prvi put da se Putin jasnije oglasio o trovanju Skripala i njegove kćeri Julije 4. ožujka u Salisburyju. Optužbe na račun Rusije nazvao je "besmislicama".

"Prva stvar koja mi pada napamet - da se radilo o vojnom nervnom plinu, ljudi bi umrli na licu mjesta. To je jasno", kazao je.

Naglasio je također da je smiješno u ovom trenutku razmišljati o tome što će biti nakon ovog mandata.

Na pitanje novinara razmišlja li o tome da se ponovno kandidira 2030., rekao je: "Hajdemo računati. Mislite li da ću sjediti (na vlasti) do stote?", odgovorio je novinaru.

Očekivana izborna pobjeda

Više od 107 milijuna birača bilo je pozvano na birališta u toj najvećoj zemlji na svijetu.

Odaziv birača do 19 sati po moskovskom vremenu (17 po srednjoeuropskom) iznosio je 59,5 posto, navelo je rusko središnje izborno povjerenstvo.

Predsjednica izbornog povjerenstva Ela Panfilova izjavila je da je odaziv birača ove godine bio mnogo veći nego na prethodnim predsjedničkim izborima.

Birališta su se otvorila još u subotu navečer na dalekom istoku, a izbori su završeni zatvaranjem posljednjih birališta u Kalinjingradu u nedjelju navečer.

Putin je na vlasti kao predsjednik ili premijer već gotovo dva desetljeća, a sada bi trebao dominirati ruskom politikom još najmanje šest godina.

Izlaznost je bila gotovo 60 posto do 15 sati po GMT-u, odnosno tri sata prije zatvaranja birališta, što je "znatno više" u većini regija nego kada je Putin zadnji puta izabran, objavilo je izborno povjerenstvo u ranijem priopćenju.

Upravo je što viša izlaznost bila ključni cilj Kremlja, kako bi rezultatima u koje nitko zapravo nije sumnjao dala legitimitet.

U strahu da bi izlaznost mogla biti mala, te da bi to moglo umanjiti vjerodostojnost rezultata, Putin se obratio Rusima u video-snimci emitiranoj u noći na petak kako bi ih pozvao da izađu glasovati u nedjelju.

Jači protukandidati Putinu bili su komunist milijunaš Pavel Grudinin, ultranacionalist Vladimir Žirinovski te liberalna novinarka Ksenija Sobšak.

Glavni oponent nije smio sudjelovati

Proglašen neregularnim kandidatom zbog sudske osude za koju tvrdi da su mu je smjestile vlasti, glavni oponent Kremlja Aleksej Navaljni pozvao je Ruse da bojkotiraju izbore.

Nevladina organizacija Golos koja je specijalizirana za nadzor izbora, na svojoj je web stranici napisala da je do 17,45 sati po GMT-u zabilježeno 2.629 neregularnosti, od višestrukog glasovanja do onemogućavanja rada promatračima, javila je agencija AFP.

Izborno povjerenstvo priznalo je da je bilo neregularnosti, ali nikako u tom opsegu te naglasilo da one ne utječu na legitimitet ukupnih rezultata.

Zadnjih tjedan dana Putinove predizborne kampanje obilježile su optužbe Londona da je naredio trovanje bivšeg ruskog dvostrukog tajnog agenta u Engleskoj, kritike UN-a zbog potpore sirijskom režimu i nove američke sankcije zbog miješanja u predsjedničke izbore 2016.

Nijekanja, međusobne optužbe i prijetnje odmazdom rezime su njegova mandata koji je obilježio snažan povratak Rusije na međunarodnu scenu, ali i povratak gotovo hladnoratovskog ozračja zbog sirijskog sukoba, aneksije Krima i proruske pobune na istoku Ukrajine.

Putin - omražen na zapadu, obožavan u Rusiji

Za milijune Rusa Putin je čovjek koji je donio stabilnost nakon političkog i gospodarskog kaosa u 1990-im i koji je obnovio vlast i ugled Moskve na međunarodnoj pozornici izgubljen nakon raspada SSSR-a.

>> Koliko je zaista bogat Vladimir Putin?

U predizbornoj kampanji obećao je ojačati obranu od Zapada i podići životni standard.

U inozemstvu pak o njemu imaju potpuno drukčiju sliku: Putin se nerijetko pojavljuje na naslovnicama novina kao simbol apsolutnog zla.

Ugled Vladimira Putina u inozemstvu umanjilo je sudjelovanje Rusije u ukrajinskom sukobu zbog kojeg su joj Sjedinjene Države i Europska unija uvele sankcije 2014.

U Rusiju redovito upiru prstom i zbog vojne pomoći režimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada. Ni otkriće proširene prakse dopingiranja sportaša zbog kojega je Rusija izbačena s Olimpijskih igara 2018. nije pridonijelo porastu popularnosti ruskog predsjednika u svijetu, a u međuvremenu je stigla i optužba za trovanje bivšeg špijuna Skripala u Britaniji.

U očima Vladimira Putina sve te zamjerke zapravo pokazuju da snažna Rusija smeta Zapadu. Upravo zato je ruski predsjednik odlučio voditi kampanju za izbore 18. ožujka pod sloganom "Snažan predsjednik snažne zemlje".