DRŽAVNI mediji u Azerbajdžanu proglasili su večeras autoritarnog čelnika Ilhama Alijeva, saveznika Vladimira Putina, pobjednikom prijevremenih predsjedničkih izbora, za koje su međunarodni promatrači rekli da nisu bili ni slobodni ni pošteni.

Nakon zatvaranja više od 6500 biračkih mjesta u zemlji, azerbajdžanski državni mediji objavili su rezultate navodnih izbornih anketa prema kojima je Alijev dobio između 92.4 i 93.9 posto glasova.

Glasanje održano danas, na kojem je sudjelovalo gotovo 77 posto birača s pravom glasa, prema izbornoj komisiji, osigurava Alijevu još sedam godina na čelu te naftom bogate južnokavkaske republike na Kaspijskom jezeru.

Dugi redovi ispred biračkih mjesta

Promatrači su međutim ocijenili da zbog oštre represije glasanje nije bilo legitimno. Primjerice, kritiziralo se da 62-godišnji Alijev, koji je 2003. godine preuzeo dužnost predsjednika od svog oca Hejdara Alijeva, nema ozbiljnog konkurenta.

Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) istaknuo je da je svih šest predsjedničkih kandidata u prošlosti javno podržavalo predsjednika Alijeva. Aktivisti za ljudska prava kritizirali su i činjenicu da su posljednjih mjeseci uhićeni brojni neovisni novinari i jedan poznati oporbeni političar.

U središtu glavnog grada Bakua povremeno su se formirali dugi redovi ispred biračkih mjesta za glasanje. Bilo je izvješća da je na zaposlenike javnog sektora vršen pritisak da izađu na birališta kako bi se osigurao visok odaziv birača. Stanovnici grada rekli su da ne vide smisla dati svoj glas.

Alijev se hvalio zauzimanjem Nagorno-Karabaha

Formalni razlog za prijevremeno održavanje izbora - koji su prvotno bili planirani za 2025. - jest to što je teritorijalni integritet Azerbajdžana sada obnovljen nakon osvajanja sporne regije Nagorno-Karabah u jesen.

No, Marcel Roethig, koji vodi ured za Južni Kavkaz Zaklade Friedrich Ebert, njemačkog think tanka lijevog centra, smatra da je predsjedniku sada potrebna nova legitimacija njegove vlasti, jer "zna da bi ekonomska i socijalna situacija za godinu-dvije mogla biti neizvjesnija i teža".

Predsjednik si pripisuje zasluge za zauzimanje Nagorno-Karabaha nakon desetljeća borbi između Azerbajdžanaca i Armenaca oko regije. Nalazi se na teritoriju Azerbajdžana, ali je uglavnom bio naseljen etničkim Armencima. Vodstvo samoproglašene Republike Artsakh u Nagorno-Karabahu predalo se u rujnu, a većina od više od 100.000 stanovnika Armenskog Karabaha je pobjegla.

Visoka socijalna nejednakost i inflacija

Sa stajališta Azerbajdžana, situacija oko Karabaha sada je uglavnom "riješena", objasnio je Roethig, ali je naglasio da "postoji opasnost da ljudi počnu razmišljati o drugim političkim izazovima ako nestane ova slika vanjskog neprijatelja Armenije".

U usporedbi s drugim državama Južnog Kavkaza, Azerbajdžan - koji leži na Kaspijskom moru i uvelike ovisi o izvozu nafte i plina - ima visoku socijalnu nejednakost, visoku inflaciju i nizak gospodarski rast.