AKO JE SUDITI prema istraživanjima prestižnog ruskog sociološkog instituta Levada centra, popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina u samo devet mjeseci – od ožujka, kad je ponovno izabran za predsjednika Rusije, do prosinca prošle godine – pala je s 89 na 40 posto. Prvi put od 2014. godine, odnosno aneksije Krima i patriotskog ushićenja koje ga je pratilo, predsjednik Putin ne uživa svoju dosadašnju popularnost, piše tellerreport.com.

Vlast nastoji održati viziju moćne države, dok stanovništvo strahuje

Direktor Levada centra, sociolog Lev Gudkov za neovisnu Novaju gazetu rekao je da se u 2018. godini mogu uočiti dva važna procesa - tendencija vlasti da održi i potiče veličanje ruske moći te socijalni i egzistencijalni strahovi stanovništva.

Ogroman pad popularnosti u samo devet mjeseci još je više zabrinjavajući za prvog čovjeka Rusije ako se uzme u obzir da mu se popularnost najviše smanjuje među mladima između 25 i 35 godina (oko 59 posto), a najsklonija mu je umirovljenička populacija (80 posto).

"Najvažniji uzrok pada popularnosti je mirovinska reforma"

"Najvažniji uzrok pada popularnosti je mirovinska reforma koja je najavljena prošlog lipnja”, objasnio je za tellereport.com Leo Godukov, direktor Levada centra, te dodao da je 90 posto stanovništva bilo protiv reforme. Prema njegovom mišljenju, mirovinska reforma tek je okidač za rastuće socijalno nezadovoljstvo među građanima posljednjih godina.

Osim toga, na ekonomskom planu došlo je do pada plaća od 11 do 14 posto, povećanja poreza, ekonomske stagnacije, nezaposlenosti te neisplate plaća, što je sve, prema mišljenju Goudkova, rezultiralo padom popularnosti Putina.

Kraj "krimskog efekta" - još jedan uzrok pada popularnosti

Uz ova nezadovoljstva društveni analitičari vezuju još jedan proces – kraj takozvanog krimskog efekta, odnosno patriotskog ushita koji je aneksija Krima pobudila među građanima Rusije.

“Odmah nakon što je Rusija zauzela Krim, narasla je popularnost Putinu, vladi i vojsci”, izjavio je Nikolai Petrov, politički analitičar sa Sveučilišta u Moskvi. 

“Rusi su bili opijeni. Zaboravili su na korupciju i ekonomske poteškoće i počeli su razmišljati kako njihovi problem nisu toliko važni te da je sve u redu”, objasnio je Petrov.

Ta euforija dovela je do vrhunca Putinove popularnosti, ali i popularnosti drugih državnih institucija, no stručnjaci danas kažu kako su se ti osjećaji ispuhali te da “krimski efekt” više ne funkcionira.

"Rusi danas traže od vlade i predsjednika da se pobrinu za njih, za ekonomiju i unutrašnju politiku"

“Stanovništvo je prestalo vojne pobjede i veličanje zemlje smatrati nečim što može nadići njihove teškoće. Rusi danas traže od vlade i predsjednika da se pobrinu za njih, za ekonomiju i unutrašnju politiku, radije nego da rješavaju problem izvan granica Rusije”, rekao je Petrov. 

Osim toga, među građanima se pojavio i strah od svjetskog rata (57 posto), dok se 40 posto Rusa boji povratka represije. A zanimljivo je i da 79 posto ispitanika želi brzu normalizaciju odnosa sa zapadom. Uz to, raste i broj onih koji imaju pozitivno mišljenje o SAD-u – od 20 posto na početku 2018. do 42 posto na kraju godine. 

Građani danas krive Putina za ekonomske i društvene probleme u zemlji

Uz to, građani danas upravo Putina smatraju odgovornim za ekonomsku i društvenu situaciju u kojoj se zemlja nalazi, dok su prije za to krivili premijera Dmitrija Medvedeva, vladu i parlament.

“Vladimir Putin se prije smatrao odgovornim za vanjsku politiku, policiju, sigurnost, ali ne i za svakodnevni život. No od mirovinske reforme to više nije tako", rekao je Petrov. Prema podacima Levada centra, više od 60 posto ispitanika smatra da je Putin direktno odgovoran za ekonomske probleme u zemlji.

Građani Rusije su danas spremniji izaći na prosvjede

Petrov smatra kako će se Putin okrenuti vanjskoj politici u nadi da spasi svoju reputaciju i ponovno osvoji podršku građana. 

“Do sada smo imali priliku čuti izjave o vojnim uspjesima, veličanju Rusije te opremanju vojske. No to je ponavljanje onoga što govori već godinama. To nije ništa novo i ne mislim da će mu biti dovoljno da zaustavi pad popularnosti”, rekao je Petrov.

A prema Goudkovom mišljenju, Putin bi trebao biti zabrinut jer su građani Rusije sve više spremni sudjelovati u prosvjedima. Tijekom srpnja i kolovoza prošle godine oko 53 posto ispitanika bilo je spremno sudjelovati u ekonomskim ili političkim prosvjedima, što do tada nije bio slučaj.