OPĆINSKI rabini u izraelskom gradu Bnei Braku, u kojem većinu čine ultraortodoksni Židovi, naložili su uvođenje rodne segregacije na pločnicima u dvjema glavnim ulicama. Rabini Chaim Yitzchok Landau, Shevach Tzvi Rosenblatt i Massoud Ben Shimon, koji su svi zaposlenici grada financirani novcem poreznih obveznika, naveli su kako je segregacija nužna u ulicama Ezra i Shlomo Hamelech jer se ondje nalazi više dvorana za svečanosti, što stvara velike gužve, piše Haaretz.

Nalog u ime "ćudoređa i svetosti"

Nalog, o kojem je prvi izvijestio Channel 13 News, nastavak je niza direktiva o skromnosti izdanih posljednjih godina. U pismu rabini navode da su nedavno dogovorili osnivanje organizacije s ciljem da "pomogne u rješavanju pitanja ćudoređa i svetosti u našem gradu".

Pojasnili su da su članovi te organizacije postavili znakove koji upućuju javnost na održavanje rodne odvojenosti u spomenutim ulicama. U pismu se također hvali gradonačelnik Bnei Braka Chanoch Zeibert zbog poduzimanja koraka po tom pitanju, uz napomenu da je općina preuzela na sebe "uređenje područja oko dvorana za svečanosti, rješavanje pitanja ćudoređa i proširenje pločnika".

Na kraju su pozvali javnost da se pridržava uputa te potaknuli prosvjetne radnike i druge utjecajne osobe da o tome govore učenicima. Gradski vijećnik Yaakov Vider istaknuo je da ovo nije prvi put da gradska uprava izdaje direktive povezane s ćudoređem.

Niz spornih odluka

Ustvrdio je da su mnoge odluke tijekom godina bile vođene brigom o skromnosti, a ne stvarnim problemima. Na njegovu popisu našlo se odbijanje uspostave gradske linije za pomoć putem WhatsAppa, kao i osnivanja državnih ultraortodoksnih škola koje, za razliku od privatnih, podučavaju temeljni kurikulum.

Među odlukama su i naredba trgovinama da se zatvore u 22 sata, a automatima u 23 sata, ukidanje javnog autobusnog prijevoza do plaže u Tel Avivu na kojoj su spolovi odvojeni, zabrana oglašavanja na digitalnim ekranima u trgovinama te sprječavanje otvaranja teretane. Teretana je izgrađena prije dvije godine, ali još uvijek nije dobila dozvolu za rad.

Na internetskim stranicama grada navodi se da su svi kulturni događaji u Bnei Braku pod nadzorom lokalnih patrola za ćudoređe. U prvom odgovoru na upit Haaretza, iz općine su poručili da je "pismo općinskih rabina vrlo jasno i govori samo za sebe.

Grad se ograđuje nakon kritika

Stanovnici grada, navikli slušati i pokoravati se velikim izraelskim rabinima, poštovat će njihov zahtjev."  Međutim, nakon što su medijski napisi o novoj direktivi izazvali kritike, grad je poslao novi odgovor. U njemu se tvrdi da je "poziv na segregaciju u blizini dvorana za svečanosti inicijativa općinskih rabina i upućen je izravno javnosti".

Iz grada su dodali da su pomogli samo proširenjem i razvojem infrastrukture na tom području zbog gužvi te da rodna segregacija "nije ni naredba ni službena politika gradske uprave". Pitanje rodne segregacije u ultraortodoksnim gradovima, a posebno postavljanje takvih znakova, posljednjih je godina više puta bilo predmet sudskih rasprava.

Vrhovni sud je 2021. godine naložio tadašnjem državnom odvjetniku Avichaiju Mendelblitu da poduzme korake za uklanjanje znakova skromnosti koje su postavile ultraortodoksne skupine u gradu Beit Shemeshu. Nalog je uslijedio nakon što općina i lokalna policija pet godina nisu uspijevale provesti sudsku odluku o tom pitanju.

Pravna bitka protiv segregacije

"Javni prostor u gradu i dalje ne jamči osobnu sigurnost i osjećaj jednakosti svim stanovnicima, i muškarcima i ženama, koji se kreću njegovim ulicama", napisao je u presudi sudac Hanan Melcer. Naložio je Mendelblitu da u roku od 90 dana izradi novu nacionalnu politiku provedbe te da unutar idućih 30 dana provede konkretne mjere u Beit Shemeshu, uz prijetnju dodatnim kaznama gradu.

Sudski postupci u Beit Shemeshu započeli su pet godina ranije, 2016., kada je Okružni sud u Jeruzalemu naredio općini da ukloni znakove koji su zahtijevali rodnu segregaciju na pločnicima i davali upute o odijevanju žena. Peticiju protiv znakova podnijela je skupina stanovnica, koja je uključivala i religiozne i sekularne žene, uz pomoć Izraelskog centra za vjersku akciju.

Godine 2017., jer grad nije uklonio znakove, okružni sud ga je kaznio zbog nepoštivanja suda. Žalba grada Vrhovnom sudu je odbijena, a sud mu je naložio uklanjanje znakova u roku od dva tjedna. Uslijedili su i drugi pravni postupci u kojima su sudovi neprestano nalagali uklanjanje znakova, no općina je imala poteškoća s provedbom tih odluka.