Foto: FaH/123rf

O SKANDALU u kojem je otkriveno da je Cambridge Analytica prikupila podatke o 50 milijuna korisnika Facebooka bez njihova dopuštenja kako bi ih koristila za izradu softvera koji bi omogućio predviđanje i utjecaj na glasanje birača, razgovarali smo s Markom Rakarom, komunikacijskim stručnjakom.

"Kada netko pobijedi na izborima, rijetko se analizira koji je sastojak uspjeha. Cambridge Analytica tvrdi da su oni pomogli Trumpovu uspjehu, a kada sam pitao ljude iz Trumpove kampanje za tu tvrtku, blijedo su me gledali. To što tvrde da su to oni napravili nije nužno bio odlučujući faktor uspjeha", komentirao je Rakar.

Facebook je promijenio pravila, aplikacija više ne može gledati vaše prijatelje

Na našu primjedbu da je Cambridge Analytica ipak neovlašteno prikupljala podatke o prijateljima korisnika, Rakar kaže da je Facebook onemogućio takav pristup i prije otkrića skandala. "Facebook je znao za to curenje već dvije godine, oni su promijenili pravila. Aplikacija koja pristupi vašem profilu ne može više gledati vaše prijatelje", kaže.

Kako je Cambridge Analytica neovlašteno dolazila do podataka? Tako što su napravili aplikaciju koja je pod krinkom nekog istraživačkog projekta dolazila ne samo do podataka onih koji su prihvatili tu aplikaciju, nego i njihovih Facebook prijatelja.

Osnivač WhatsAppa, aplikacije koju je kasnije prodao Facebooku, pozvao je korisnike da izbrišu Facebook. "It is time. #deletefacebook", objavio je na svom Twitteru Brian Acton.

"Ako izbrišete Facebook profil, ostaju vam WhatsApp, Instagram, Twitter. Sve društvene mreže vide s kime komuniciramo, kao i našu lokaciju. Većina stranica i mobilnih aplikacija ima ugrađen kod koji nas prati po internetu", objašnjava.

Kao izravna posljedica ovog skandala, Rakar misli da će se regulacija u SAD pojačati jer će dioničari koji su pretrpjeli snažne gubitke na tome inzistirati.

"Velika većina stvari koje su u SAD-u dopuštene, u Europi su ilegalne. Cambridge Analytica i Facebook bi prema europskim GDPR pravilima mogli biti kažnjeni desecima milijuna eura i naći se u potencijalno velikim problemima", smatra.

U Hrvatskoj agencije plaćaju administratorima stranica na Facebooku

Priključivanjem na internet, korisnicima je teško pobjeći kontroli. I internetski provideri imaju mogućnost izračunati tko smo prema našim preferencijama koje im otkrivaju stranice koje posjećujemo.

"Psihografija je stara pedesetak godina. Novost je red veličine na kojemu se sada radi, što su omogućile društvene mreže. Pokušava se naći što te motivira, istražuju se tvoje emocije i kreira poruka koja s tobom rezonira", objašnjava.

Uoči izbora i kod nas se, u Hrvatskoj, ali i Srbiji, Bosni i Sloveniji, pojavljuju politički kompasi. Jedan od motiva je također skupljanje podataka o ljudima koje se kasnije targetira određenim oglasima, kaže Rakar.

"Na Facebooku imate stranice 'za blokirane' ili 'protiv blokiranih' i ljude koji su ih pokrenuli platile su strane agencija da uzgajaju fanove i prikupljaju podatke da bi im se kasnije nudili oglasi. Slične se stvari rade i kod nas", zaključio je.