RAT S IRANOM stvorio je golem financijski teret za Sjedinjene Američke Države. Prema preliminarnoj analizi američkog centra za strateške studije CSIS, troškovi za američko Ministarstvo obrane dosegnuli su oko 40 milijardi dolara.

U taj iznos uključeni su troškovi streljiva, uništene vojne opreme te štete na vojnim bazama. Međutim, procjena ne obuhvaća operativne troškove koji su već bili predviđeni u obrambenom proračunu za fiskalnu 2026. godinu, vrijednom više od jednog bilijuna dolara.

Osim Pentagona, rat je opteretio i druge savezne institucije. Prema procjenama, agencije poput Ministarstva domovinske sigurnosti i Ministarstva za veterane zajedno su imale dodatne troškove od oko milijardu dolara.

Cijenu platili obični Amerikanci

Posljedice sukoba osjetili su i američki potrošači. Tijekom većeg dijela rata prosječna cijena galona benzina porasla je s manje od tri dolara na više od četiri dolara.

Prema podacima Sveučilišta Brown, prosječno američko kućanstvo potrošilo je više od 253 dolara više nego što bi potrošilo da nije bilo rata.

Istodobno, opskrba naftom iz Bliskog istoka bila je ozbiljno poremećena gotovo četiri mjeseca. Analitička tvrtka Kpler procjenjuje da je tijekom sukoba globalno tržište ostalo bez oko 1,15 milijardi barela nafte.

Inflacija pojela rast plaća

Rast cijena energije dodatno je potaknuo inflaciju. Najnoviji podaci pokazuju da je godišnja stopa inflacije premašila 4 posto, što se dogodilo prvi put u posljednje tri godine.

Zbog toga su cijene rasle brže od prosječnih plaća Amerikanaca. Drugim riječima, povećanja plaća koja su radnici dobili tijekom protekle godine nisu bila dovoljna da nadoknade rast životnih troškova. Prema ekonomistima, inflacija je tijekom travnja i svibnja praktički poništila rast primanja, što se posljednji put dogodilo 2023. godine.

Analitičari upozoravaju da će se puni gospodarski učinci rata osjećati još mjesecima, osobito ako cijene energije ostanu povišene i nakon završetka sukoba.