DOKUMENTI o državnom proračunu otkrivaju da su najbogatiji Rusi ove godine kroz "dobrovoljne" ratne donacije financirali više od jedan posto ukupnih državnih rashoda. O tim se donacijama raspravljalo u ožujku na sastanku s predsjednikom Vladimirom Putinom, prenosi Reuters.

Na zatvorenom sastanku sudjelovali su vodeći ruski poduzetnici, od kojih je većina pod zapadnim sankcijama, a cjelovit popis sudionika nije objavljen. Sam Putin je u rujnu potvrdio da su nakon sastanka uplaćene stotine milijardi rubalja.

Proračunski deficit Rusije ove će godine dosegnuti 3.2 posto BDP-a, odnosno 7.3 bilijuna rubalja (77.5 milijardi eura), što je dvostruko više od planiranog. Bez donacija, koje su do sada prikupile 471 milijardu rubalja (5.02 milijarde eura), deficit bi se popeo na 3.4 posto BDP-a.

Iz Kremlja su objasnili da je inicijativu predložio neimenovani poduzetnik. On je ustvrdio da su mnogi bogataši stekli imovinu devedesetih zahvaljujući vezama s državom i da je sada njihova dužnost pridonijeti proračunu. Nakon sastanka je priopćeno da je jedan od sudionika ponudio uplatu vrlo velikog iznosa, a Putin je taj prijedlog pozdravio.

Novi izvori proračunskih prihoda

Vlada ove godine planira uprihoditi i 385 milijardi rubalja (4.1 milijardu eura) prodajom imovine koju je posljednjih godina oduzela privatnim tvrtkama. Radi se o najvećoj preraspodjeli vlasništva od privatizacije devedesetih, a kao razloge vlasti navode nezakonitost, korupciju i strano vlasništvo nad strateškim dobrima.

Iznos prikupljen od "dobrovoljnih primitaka", kako su donacije službeno zavedene, veći je od prihoda od poreza na ekstraprofit. Taj su porez platile uglavnom tvrtke iz metalurškog sektora i proizvođači gnojiva zbog visoke zarade ostvarene na svjetskim tržištima.

Financiranje rata i planovi 

Vlada je još 2025. povećala poreze i zaduživanje kako bi pokrila deficit i održala potrošnju za vojsku i sigurnost. Na taj sektor ove godine odlazi 38 posto ukupnih proračunskih rashoda. S obzirom na to da se rat u Ukrajini bliži kraju pete godine, potraga za novim izvorima financiranja se pojačava. Za iduću godinu najavljena su dodatna povećanja poreza i odlučnija borba protiv shema za njihovo izbjegavanje.

Jedno od novih poreznih opterećenja odnosit će se na kamate na štedne uloge u bankama. Od te se mjere u 2027. očekuje prihod od bilijun rubalja (oko 10 milijardi eura), budući da su visoke kamatne stope mnogim građanima postale važan izvor zarade.