RAT U IRANU šteti američkom utjecaju diljem svijeta i zaoštrava napetosti sa zemljama koje je već uzdrmao drugi mandat predsjednika Donalda Trumpa, piše Politico.

Riječ je o slabljenju moći koje bi moglo biti teško preokrenuti, dok američki suparnici poput Kine koriste situaciju. Od Bangladeša do Slovenije, racionalizacija goriva ograničila je promet, što frustrira svjetske vođe koji se nose s posljedicama rata koji nisu željeli.

U zemljama s većinski muslimanskim stanovništvom medijski prostor preplavljuju antiamerički narativi, često uz prešutno odobrenje vlasti. Čak su i američki saveznici u NATO-u ograničili svoju pomoć SAD-u, a neki od njih ističu da se Trumpova administracija nije savjetovala s njima prije pokretanja sukoba s Iranom.

Čini se da rat ubrzava ono što neki vide kao razilaženje Amerike s većim dijelom planeta otkako se Trump vratio u Bijelu kuću i počeo na kaotičan način demonstrirati američku ekonomsku i vojnu moć, uključujući i carine, piše Politico.

"Mnogima je već dosta kaosa koji je rat izazvao i plaše se mogućih ekonomskih posljedica, no nisam primijetio značajnije prosvjede kao odgovor", rekao je jedan azijski diplomat sa sjedištem u Washingtonu, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme.

"Ako razumnija osoba postane sljedeći predsjednik, slika SAD-a bi se mogla popraviti. Ipak, za kreatore politika ovo otvara neka teška dugoročna pitanja o savezništvu: koliko daleko možemo ići u usklađivanju sa SAD-om i što bismo trebali učiniti ako se više ne možemo osloniti na njih?"

Kao najnoviji znak distanciranja stranih sila, kanadski premijer Mark Carney u videoporuci objavljenoj u nedjelju opisao je ekonomske veze svoje zemlje sa SAD-om kao "slabosti" koje treba ispraviti.

"Moramo se pobrinuti sami za sebe jer se ne možemo osloniti na jednog stranog partnera", poručio je Carney, koji je sve kritičniji prema Trumpu, dijelom i zbog njegovih prijetnji Grenlandu. "Ne možemo kontrolirati poremećaje koji dolaze od naših susjeda. Ne možemo temeljiti svoju budućnost na nadi da će to iznenada prestati."

Neki bivši američki dužnosnici kažu kako Trumpovo neprestano kolebanje oko toga što želi postići u Iranu ne ulijeva povjerenje. "Saveznici ne znaju u što vjerovati, protivnici ne znaju čega se bojati, a njegov vlastiti kabinet ne zna koja mu je strategija ili namjere", rekao je Thomas Wright, bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji zadužen za dugoročnu strategiju. "Dugoročna prognoza nije kobna, ali pitanje je što će Kina, Rusija, Sjeverna Koreja i Iran poduzeti u sljedeće dvije godine i devet mjeseci ako se ovaj trend nastavi."

Na upit za komentar, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je Trumpov pristup "Amerika na prvom mjestu" rezultirao boljim trgovinskim sporazumima, poboljšanim partnerstvima u borbi protiv trgovine drogom i povećanim izdvajanjima saveznika za obranu. "Svjetski vođe 47 godina govore o prijetnji koju predstavlja Iran, ali nitko se nije usudio suočiti s njom", rekla je Kelly. "Kada svi naši ciljevi budu ispunjeni, uključujući trajnu eliminaciju iranske nuklearne prijetnje, cijeli će svijet biti sigurniji, stabilniji i prosperitetniji."

Rastu napetosti zbog cijena energije

Otkako su SAD i Izrael 28. veljače pokrenuli rat s Iranom, globalni energetski sektor pretrpio je težak udarac zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca i iranskih napada na energetska postrojenja na Bliskom istoku.

SAD, koji je već bio najveći svjetski proizvođač nafte i plina, kratkoročno je ojačao svoj utjecaj na energetskim tržištima, no ti bi dobici mogli biti kratkog vijeka. Azijske zemlje, najizloženije nestabilnim cijenama energije - od kojih su neke naredile rad od kuće ili zaustavile izvoz kako bi sačuvale gorivo - obećale su ubrzati postavljanje postrojenja za obnovljivu energiju i ponovno pokrenuti nuklearne elektrane.

Europa, poučena lekcijom iz ruske invazije na Ukrajinu, želi izbjeći ovisnost o jednom dobavljaču energije. Umjesto toga, planira proširiti programe energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora te uvesti više električnih vozila.

Zemlje koje žele ograničiti šokove uzrokovane fosilnim gorivima, poput nestašica i naglih skokova cijena - što je sve dovelo do pogubnih scenarija stagflacije sa sporim rastom i rastućim troškovima - počele su smatrati alternative poput solarne energije, baterija i električnih vozila nužnima.

Mnoge bi se mogle okrenuti Kini, koja kontrolira veliku većinu lanca opskrbe solarnom energijom. Peking proizvodi električna vozila po sniženim cijenama i kontrolira većinu minerala potrebnih za čistu energiju i baterije.

"Cilj ovdje nije samo preživjeti ovaj šok. Cilj je iskoristiti ovo razdoblje neizvjesnosti kako bismo izgradili temelje za trajniju stabilnost", rekao je prošli tjedan predsjednik Azijske razvojne banke Masato Kanda na događaju Vijeća za vanjske odnose u Washingtonu.

Glasnogovornik Ministarstva energetike Ben Dietderich uputio je Politico na komentare ministra energetike Chrisa Wrighta u nedjeljnom gostovanju na CNN-u. Wright je kritizirao učinkovitost subvencija za promicanje obnovljive energije i rekao da će SAD zadržati svoj utjecaj putem nafte i plina. "Mi smo neto izvoznik nafte u svijet i daleko najveći svjetski neto izvoznik prirodnog plina", rekao je.

Pukotine u savezima

Pritisak na američka vojna savezništva postao je nemoguće ignorirati kako se rat nastavlja. U prethodnim ratovima u regiji američki su predsjednici uspijevali okupiti čak i nevoljke saveznike oko zajedničkog cilja. To uključuje i Trumpovu administraciju, koja je prošle godine tražila pomoć u obrani izraelskih gradova i civilne infrastrukture u regiji od iranskih napada.

Ovaj put, prema riječima dvojice diplomata iz europskih zemalja, Trumpova administracija nije unaprijed obavijestila ni svoje najbliže saveznike te im otada nije jasno iznijela svoje zahtjeve. To je ostavilo posljedice. Kao odgovor na zatvaranje tjesnaca, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska sazvale su nekoliko sastanaka s desecima savezničkih država, ali bez SAD-a, kako bi osmislile plan za održavanje tjesnaca otvorenim nakon završetka rata.

Europska inicijativa bit će usmjerena na provođenje obrambenih operacija radi zaštite komercijalnog prometa u tjesnacu, no vrijeme i snage koje će biti uključene još su u fazi planiranja. To se događa u trenutku dok Europska unija također istražuje načine za jačanje mehanizma kolektivne obrane bloka, članka 42.7, u potezu koji se može smatrati odgovorom na prijetnje Trumpove administracije da će silom zauzeti Grenland.

Ipak, američki obrambeni odnosi duboko su ukorijenjeni diljem svijeta i teško ih je raskinuti. Trump je više puta prijetio da će neke od njih razvrgnuti, uključujući i napuštanje NATO-a, ali nije poduzeo ozbiljne korake u tom smjeru. Mnoge zemlje, iako frustrirane Trumpom, i dalje žele američku vojnu moć na svojoj strani. U ponedjeljak su SAD i Filipini započeli velike vojne vježbe, u koje se očekuje da će se uključiti Japan i Kanada, a koje služe kao upozorenje Kini.

Na Bliskom istoku američki napadi na Iran izazvali su podijeljene reakcije. Izrael je čvrst partner u borbi protiv Irana i čini se odlučnim oslabiti Islamsku Republiku što je više moguće ako već ne može izravno srušiti režim. Dok su zaljevske zemlje pokušale odvratiti SAD od prvih napada na Iran, mnoge su otada gnjevne zbog iranskih osvetničkih udara na njihovom tlu. Ujedinjeni Arapski Emirati, primjerice, sve više staju na stranu ratnih napora predvođenih SAD-om, iako su navodno spomenuli mogućnost da će im trebati financijska pomoć Washingtona.

Diplomatski neuspjesi

Rat u Iranu također je naštetio ugledu i utjecaju Amerike u zemljama gdje se američki napori za jačanje odnosa suočavaju sa snažnom konkurencijom. U izvatku iz depeše State Departmenta od četvrtka, američki diplomati u veleposlanstvu u Dušanbeu u Tadžikistanu upozorili su da je "sukob u Iranu doveo do pojave postojanog antiameričkog narativa u tadžikistanskom medijskom okruženju, koje je pod snažnim ograničenjima, dok strani akteri produbljuju svoj utjecaj, a lokalni mediji jure za klikovima i vanjskim financiranjem."

U izvatku, do kojeg je došao Politico, dodaje se: "Naši konkurenti troše resurse kako bi osigurali narativnu dominaciju u zemlji koja se nalazi na raskrižju Kine, Afganistana, Rusije i Irana." Slične depeše koje su poslali američki diplomati u Bahreinu, Indoneziji i Azerbajdžanu, a koje je Politico ranije objavio, također su opisale širenje antiameričkih poruka i upozorile da su u nekim slučajevima ugrožene američke sigurnosne i diplomatske veze.

Na upit za komentar, glasnogovornik State Departmenta Tommy Pigott podijelio je standardnu izjavu koju je već koristio: "Potezi predsjednika Trumpa čine Sjedinjene Države, buduće generacije i cijeli svijet sigurnijima jer sprječavaju iranski režim da se domogne nuklearnog oružja. To je stvarnost i cijela je administracija u potpunosti usklađena u tom naporu."

Trumpovi potezi u Iranu produbili su otuđenost koju su osjetili neki američki saveznici kada je pokrenuo "Odbor za mir", tijelo zamišljeno da pomogne u provedbi sporazuma između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, no za koje su kritičari posumnjali da je osmišljeno kako bi zamijenilo Ujedinjene narode.

Mađarska i Bugarska bile su jedine dvije članice EU koje su se formalno pridružile odboru do njegovog pokretanja u veljači. Ostale zemlje EU-a držale su se po strani, poslavši samo promatrače, a Belgija je u ponedjeljak naglasila svoje oklijevanje. Glasnogovornik belgijskog Ministarstva vanjskih poslova David Jordens rekao je za Politico da njegova zemlja ne namjerava donirati sredstva putem Odbora za mir.

Ipak, Trumpovi pristaše tvrde da će se sve trenutne poteškoće proizašle iz postupaka američkog predsjednika u Iranu dugoročno isplatiti. Alexander Gray, koji je služio kao visoki dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Trumpovom prvom mandatu, rekao je da će odluka da se sada krene na Iran i njegove destabilizirajuće aktivnosti "donijeti korist budućim predsjednicima".