DVOMJESEČNI rat u Iranu izazvao je globalni ekonomski kaos - tekstilne tvornice u Indiji i Bangladešu se zatvaraju, zrakoplovi u Irskoj, Poljskoj i Njemačkoj ostaju prizemljeni, a Vijetnam, Južna Koreja i Tajland uvode energetske restrikcije. Čini se da je jedina zemlja koja je uglavnom pošteđena posljedica upravo ona koja je rat i započela: Sjedinjene Američke Države, piše The New York Times.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Dok Europom i Azijom odjekuju upozorenja o recesiji, očekuje se da će američko gospodarstvo nadmašiti većinu razvijenih svjetskih ekonomija. Rast je stabilan, a nezaposlenost niska. "I dalje se teško kladiti protiv američke ekonomije", objavila je prošlog tjedna Royal Bank of Canada.

Svjetske posljedice

Situacija je toliko dramatična da su Ujedinjeni Arapski Emirati, jedna od najbogatijih zemalja svijeta s državnim fondovima vrijednima više od dva bilijuna dolara, zatražili financijsku pomoć od SAD-a nakon što su raketni napadi oštetili njihova plinska polja i zaustavili promet u Hormuškom tjesnacu.

U samo osam tjedana - što je manje vremena nego što je potrebno da dozrije tradicionalni engleski voćni kolač - globalni ekonomski izgledi posve su se izmijenili.

Najteže ekonomske posljedice osjetit će siromašne zemlje, čiji si potrošači ne mogu priuštiti više cijene energije, a vlade nemaju sredstava za ublažavanje udara. Zbog zaoštravanja uvjeta financiranja, rastu i troškovi zaduživanja nužnog za te države.

Trenutni skok cijena goriva i umjetnih gnojiva najavljuje i poskupljenje hrane kasnije tijekom godine. Međunarodni monetarni fond prošlog je tjedna objavio da Africi "u velikoj mjeri prijeti prehrambena nesigurnost". Istovremeno, Program Ujedinjenih naroda za razvoj upozorava da milijunima ljudi u azijsko-pacifičkoj regiji zbog sukoba prijeti siromaštvo.

Radnici ostaju bez posla

Mnoge azijske zemlje već se bore s nestašicama goriva, a situacija će se pogoršavati kako rat bude odmicao, smatra Raghuram Rajan, ekonomist sa Sveučilišta u Chicagu i bivši guverner indijske središnje banke.

"Nestašice će postajati sve izraženije", rekao je Rajan, koji je ranije bio i na visokoj funkciji u MMF-u. Prema njegovim riječima, u mnogim se zemljama prave posljedice tek počinju nazirati. "Voda ključa, žaba je unutra, a temperatura raste. Sve ćemo češće gledati kako se industrija gasi", slikovito je opisao situaciju.

Čeličane u Indiji i proizvođači automobila u Japanu već su smanjili proizvodnju zbog viših cijena energije i straha od pada potražnje. U Kini se tvornice igračaka, već pogođene američkim carinama, suočavaju s bijesom tisuća radnika koji su ostali bez posla.

Milijuni drugih indijskih radnika, koji inače rade u Emiratima i Saudijskoj Arabiji te kući šalju milijarde dolara, ostali su bez posla u inozemstvu. Nestašice drugih roba koje prolaze Hormuškim tjesnacem, poput helija, aluminija i nafte, utječu na opskrbu čitavog niza dobara, od kondoma do mikročipova.

Zašto je Amerika otpornija?

Naravno, ni američka ekonomija nije posve imuna na šok. Cijene goriva skočile su za više od dolar po galonu od početka rata, što je poput poreza za američke potrošače koji posebno pogađa kućanstva s nižim primanjima. Banke na Wall Streetu snizile su prognoze rasta i podigle prognoze inflacije te su gotovo odustale od daljnjeg smanjenja kamatnih stopa prije jeseni.

Ipak, u usporedbi s ostatkom svijeta, utjecaj na domaće gospodarstvo je prigušen. Potrošnja je i dalje snažna, otpuštanja su rijetka, a analitičari i dalje očekuju solidan rast ove godine. Ekonomisti kažu da bi bio potreban znatno veći skok cijena nafte, možda i do 150 dolara po barelu, da bi se ozbiljno zabrinuli zbog mogućnosti recesije u SAD-u.

U ostatku svijeta to nije slučaj - ondje opasna kombinacija sporijeg rasta i više inflacije već izaziva strah od stagflacije. Visoke cijene smanjuju potražnju za gorivom, a manja potražnja zauzvrat smanjuje proizvodnju, zaposlenost i potrošnju.

Otkazani letovi

Njemačka Lufthansa otkazala je 20.000 ljetnih letova, a zbog udvostručenja cijena goriva, svih 20 najvećih svjetskih zračnih prijevoznika smanjilo je broj letova, što pogađa turizam, poslovna putovanja i srodne djelatnosti.

Glavna prednost SAD-a jest u tome što, za razliku od većine globalnih partnera, proizvodi više nafte i plina nego što troši. To ga ne čini neosjetljivim na kretanja na globalnim energetskim tržištima, ali pomaže ublažiti udar.

Američko gospodarstvo također se uvelike oslanja na uslužni sektor i relativno malo ovisi o energetski intenzivnoj proizvodnji, koja je najteže pogođena skokom cijena nafte. Uz to, SAD je u rat ušao sa snažnijom ekonomijom od mnogih drugih zemalja, što mu je dalo veći manevarski prostor.

"Ne osjećamo bol u istoj mjeri kao ostatak svijeta", kaže Jason Bordoff, osnivač i direktor Centra za globalnu energetsku politiku na Sveučilištu Columbia. "Kod ovakvog šoka, fizičke nestašice prvo se javljaju u Aziji, a zatim se prelijevaju u Europu. Mi smo zadnji na udaru", dodao je.

Kratkoročna dobit

Ipak, danak američkoj ekonomiji rast će ako se rat nastavi. Više cijene goriva dodatno će povećati troškove prijevoza, što bi moglo podići cijene i ostale robe. "Ne znamo koliko će ovaj šok potrajati.

Ako se nastavi, mislim da ćemo za šest mjeseci voditi potpuno drugačiji razgovor", rekao je Ben Harris, ekonomist s Instituta Brookings i bivši glavni ekonomist u Ministarstvu financija za vrijeme Bidenove administracije.

Čak i da rat sutra završi, većina energetskih stručnjaka i političkih analitičara sumnja da će se promet kroz Hormuški tjesnac, ključni pomorski put za naftu i plin, ikada vratiti na staro. Rat je pokazao koliko se lako može zaustaviti slobodan prolaz, čime su trajno porasli rizici i troškovi.

Dugoročni rizik

Prema High Frequency Economicsu, nestašice uzrokovane prekidom proizvodnje i oštećenjem infrastrukture znače da će cijene nafte vjerojatno ostati visoke ili rasti iduće četiri godine. "Otporniji smo na energetske šokove, ali ne mislim da će to potrajati", kaže Adam Posen, predsjednik Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju.

On upozorava da su mnoge zemlje, uključujući i saveznike, već počele preispitivati svoj odnos sa SAD-om zbog kaznenih trgovinskih politika predsjednika Trumpa i njegova nepredvidljivog ponašanja.

Odluka o pokretanju rata s Iranom, koji je nanio teške ekonomske posljedice većem dijelu svijeta, dodatno je potkopala američku nadmoć, smatra Posen. "Trenutno se čini da je SAD manje izravno pogođen, ali tome ne bih pridavao preveliku važnost", zaključio je.