OD 1. LIPNJA 2002. do kraja 2005. haški bjegunac Ratko Mladić imao je skloništa u tri vojna objekta i mnogobrojnim beogradskim stanovima, rekao je u intervjuu za njemački Spiegel Rasim Ljajić, predsjednik srpskog Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim tribunalom. Kaže da su to "nažalost, tek kasnije saznali".

Na konstataciju da  vojni objekti i stanovi ne mogu baš ostati skriveni, Ljajić je potvrdio da su o skloništima u vojnim objektima znali mnogi, ali su zbog mnogobrojnih prijetnji ili iz uvjerenja šutjeli. Kaže da je Mladićev boravak u beogradskim stanovima bio malo poznat te je napomenuo da Mladića do 2000. godine nitko nije ozbiljno tražio.

Ljajić kaže da se poslije uhićenja Miloševića Mladić skrivao u vojnim objektima, ali da se tada strahovalo da će u slučaju njegovog uhićenja doći do sukoba pripadnika vojske i policije. Najavio je da će bez obzira na sve prijetnje potraga za Mladićem biti nastavljena.

"Bilo bi bolje za našu zemlju, za Mladića i njegovu obitelj, ako bi se on, konačno, dobrovoljno predao", rekao je Ljajić.

Mnogi svjedoci potvrdili sporazum Holbrooke - Karadžić

Ljajić i dalje tvrdi da strane obavještajne službe nisu sudjelovale u uhićenju Radovana Karadžića. Rekao je da su strane službe samo slale fotorobote o tome kako bi Karadžić i Mladić mogli sada izgledati, ali da su u pogledu Karadžićevog izgleda slike bile potpuno pogrešne i nisu niti približno odgovarale njegovom izgledu.

Komentirajući priče o sporazumu između Richarda Holbrookea i Karadžića, koji tvrdi da mu je 1996. bilo obećano da neće biti kažnjen ako se povuče iz politike, Ljajić je rekao da su mnogi svjedoci sa kojima su razgovarali potvrdili taj sporazum, ali da nisu pronašli dokument koji bi to dokazao.

D.M.
Foto: AFP