SVIJET bi se u nadolazećim mjesecima trebao pripremiti na ekstremne vrućine, suše i poplave u pojedinim regijama jer se razvija iznimno snažan El Niño, upozorila je danas Svjetska meteorološka organizacija (WMO), prenosi agencija dpa.

Temperature oceana u tropskom dijelu Tihog oceana, koje snažno utječu na vremenske prilike diljem svijeta, već su sada neuobičajeno visoke, objavila je ta UN-ova agencija sa sjedištem u Ženevi.

"Raste nam pred očima do neviđenih razmjera"

"El Niño nam pred očima raste do dosad neviđenih razmjera", poručio je u priopćenju glavni tajnik UN-a António Guterres. "Znanost ne ostavlja mjesta sumnji: planet je uplovio u nepoznate vode, a te se vode ubrzano zagrijavaju."

Iako pojedini klimatski stručnjaci već koriste naziv "Super El Niño", sama Svjetska meteorološka organizacija izbjegava taj izraz. Agencija svoje prognoze za El Niño temelji na izračunima niza meteoroloških službi diljem svijeta. Riječ je o prirodnom fenomenu koji se javlja u razmacima od dvije do sedam godina i ne nastaje zbog klimatskih promjena, ali klimatske promjene mogu znatno pojačati njegove posljedice.

"Ušli smo u utrku između sve većih rizika i naše spremnosti da nešto poduzmemo i zaštitimo ljude. U toj utrci moramo pobijediti", naglasio je Guterres.

El Niño započinje zagrijavanjem površinskog sloja mora u središnjem i istočnom dijelu ekvatorskog Pacifika. Prema podacima WMO-a, temperature su ondje već za 2.2 do 2.6 Celzijevih stupnjeva više od dugogodišnjeg prosjeka. Još je dramatičnije ispod same površine, gdje su u srpnju i početkom kolovoza temperature vode na pojedinim mjestima bile i više od 8 stupnjeva iznad prosjeka.

Što to znači za vrijeme diljem planeta?

Kada se ocean zagrije, topao i vlažan zrak počinje se dizati, što mijenja smjerove globalnih vjetrova i poremeti atmosfersku cirkulaciju. To u pravilu donosi teške suše u Australiju, Indoneziju i na jug Afrike, dok zapadna obala Južne Amerike, istočna Afrika i južni dijelovi Sjedinjenih Država redovito trpe obilne oborine i bujice. Europa obično prolazi s blažim posljedicama.

Prosječne globalne temperature uglavnom dosežu vrhunce godinu dana nakon pojave fenomena. Upravo je 2024. godina, zabilježena kao najtoplija u povijesti s temperaturom za oko 1.6 stupnjeva višom od predindustrijskog razdoblja, uslijedila nakon snažnog El Niña.