Reakcije na rekordni pad BDP-a: "Pad će biti dublji nego što smo mislili"
HRVATSKO gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara.
> Prva izjava Marića nakon objave o rekordnom padu BDP-a
> Hrvatski BDP pao rekordnih 15,1 posto
Vedrana Pribičević: U ovoj godini padamo do 10 posto, izgubili smo posezonu
“Podatak o padu BDP-a u drugom kvartalu upućuje na zaključak da će pad BDP-a na razini cijele godine iznositi do 10 posto”, prokomentirala je za Index Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM).
Dodala je kako je podatak da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju potonulo, kako je danas izvijestio DZS, 15,1 posto na godišnjoj razini ne iznenađuje, budući da smo dio tog kvartala bili u lockdownu. Velik pad gospodarske aktivnosti možemo očekivati i u trećem tromjesečju, s obzirom na to da smo zbog širenja koronavirusa izgubili posezonu, iako je špica sezone, na kraju, bila uspješna.
Ipak, Pribičević upozorava kako je možda i alarmantniji podatak o padu bruto dodane vrijednosti od 11,9 posto u drugom tromjesečju u odnosu na isti lanjski kvartal. Taj podatak ukazuje na velik pad novostvorene vrijednosti u hrvatskoj ekonomiji, svakako veći od očekivanja.
Također, upozorava da je pitanje što će se dalje događati s ovrhama, koje su trenutno vladinim odlukama “zamrznute”, a o čemu će u velikoj mjeri ovisiti oporavak osobne potrošnje, a time i dinamika izlaska iz krize.
Maruška Vizek: Turizam nas u 2020, neće spasiti, nezahvalno je išta prognozirati
Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da je pad BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju od čak 15,1 posto bio očekivan, no ne želi davati prognoze o tome koliko će hrvatsko gospodarstvo duboko zaroniti tijekom cijele 2020. godine.
“Bojim se da ni rezultati za treće tromjesečje neće biti puno bolji i to unatoč turističkoj sezoni, kako zbog izostanka posezone, tako i zbog manje potrošnje turista. Drugim riječima, financijski rezultati turističke sezone neće pratiti fizičke pokazatelje - broj dolazaka i broj noćenja. Veliko je pitanje i što nas čeka u posljednjem ovogodišnjem kvartalu”, kazala je Vizek za Index.
Dodala je kako je u takvim okolnostima teško bilo što prognozirati.
“Nezahvalno je prognozirati kakav će biti pad u ovoj godini, osim da će biti velik”, zaključila je Vizek.
Željko Lovrinčević: Pad će biti dublji nego što smo mislili, čeka nas spori oporavak
"Bojim se da je pred nama dublja i duža kriza nego što smo ranije mislili", ocijenio je za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Dodao je kako je pad hrvatskog BDP-a od 15,1 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju nešto veći od očekivanja. To je posljedica lockdowna, kao i izostanka prihoda od turizma, što je sve smanjilo porezne prihode države. Istodobno, došlo je do značajnog rasta državnih rashoda zbog subvencija kojima je vlada gospodarstvo pokušala održati iznad vode. Pad bi vjerojatno, kaže naš sugovornik, bio i veći da se nisu nastavili projekti u graditeljstvu i da poljoprivreda nema prosječnu godinu te da država nije subvencionirala ekonomiju.
U drugoj polovici ove godine Lovrinčević očekuje pad BDP-a od oko 10 posto, dok bi se gospodarska aktivnost u Hrvatskoj na razini cijele godine trebala smanjiti, zaključuje, osam do devet posto. No oporavak od recesije trajat će, zaključuje Lovrinčević, duže nego što se mislilo na početku koronakrize pa bismo se na razinu na kojoj smo bili krajem prošle godine mogli vratiti tek potkraj 2023. godine.
Zrinka Živković Matijević: Bojim se da će i treći kvartal također biti jako loš
"Ovakav pad hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju u skladu je s mojim očekivanjima, no bojim se da ćemo na razini cijele godine imati veći pad BDP-a nego što smo ranije mislili", prokomentirala je za Index prve procjene državne statistike o kretanju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u drugom kvartalu makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević.
Dodala je kako sada očekuje da će pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj na razini cijele godine iznositi barem 10 posto. Njene ranije prognoze govorile su o padu BDP-a u 2020. godini od oko 8,5 posto.
"Bojim se da će i treći kvartal također biti jako loš. Imali smo dašak optimizma u špici sezone, koja je bila dobra, ali posezona je zbog koronavirusa loša. Zabrinjavaju me ti podaci jer pokazuju da će recesija u Hrvatskoj biti teška i da je upitno kakve ćemo rezultate imati u nastavku godine", zaključuje Živković Matijević.
Damir Novotny: Recesija je tu, sada je na potezu vlada
“Ovakav pad BDP-a u drugom tromjesečju je očekivan, bojao sam se da bi mogao biti i dublji. Hrvatska je bila u lockdownu i ekonomske aktivnosti su bile suspendirane”, prokomentirao je za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.
I on smatra da će hrvatski BDP u ovoj godini potonuti barem 10 posto. U trećem tromjesečju, dodaje, pad će, zbog kakve-takve turističke sezone, biti nešto manji nego u drugom, ali gospodarska će kretanja i dalje biti u minusu.
“Recesija je tu. Sad je samo pitanje kako će se vlada postaviti prema tome. Ako bude vukla antirecesijske poteze i provodila reforme, onda će i oporavak biti brži i snažniji. No ako bude vukla prorecesijske poteze, kao u posljednjoj recesiji, potonut ćemo u krizu iz koje se nećemo godinama izvući”, zaključuje Novotny.
Dodaje kako će u vladinom politici, osim reformi, ključan biti način alokacije novca iz fondova EU za borbu protiv koronakrize. Ako najveći dio tog novca završi u državnom sektoru i pojedinim investicijskim projektima, napominje naš sugovornik, onda će oporavak biti sporiji nego što se očekuje. Umjesto toga, smatra Novotny, velik dio tog novca trebalo bi usmjeriti prema poduzetnicima i tako im osigurati likvidnost te ih pripremiti za investicijski ciklus koji bi trebao zemlju izvući iz krize.
Šaravanja: Najgore je prošlo
"Oštar pad BDP-a bio je očekivan. Pad je zabilježen u gotovo svim najvažnijim segmentima, i to po dvoznamenkastim stopama, osim u potrošnji države. Među ostalim, već godinama nije u prvoj polovici godine zabilježen negativan utjecaj zaliha na BDP. Naime, u normalnim godinama zalihe rastu u drugom kvartalu, dobrim dijelom zbog pripreme za turističku sezonu. Ove su godine zbog skromnije turističke sezone, kao i nižih investicija uslijed pada potrošnje, zalihe negativno utjecale" kaže Goran Šaravanja, osnivač i direktor konzultantske kuće Imelum.
S obzirom na pad u drugom tromjesečju za 15 posto, Šaravanja očekuje da će u cijeloj godini pad gospodarstva biti po dvoznamenkastoj stopi.
Bio bi to veći pad nego 2009. godine, kada je na početku financijske krize gospodarstvo potonulo dosad rekordnih 7,4 posto.
No, bolja nego što se očekivalo turistička sezona ublažit će, kaže Šaravanja, pad u idućim tromjesečjima. "Najgore je prošlo, dno je dosegnuto u drugom tromjesečju", kaže Šaravanja.