Reakcije nakon Nu2: "Stanković se treba ispričati žrtvama seksualnog nasilja"
HRT-OV novinar Aleksandar Stanković jučer je ponovo "zapalio" društvene mreže, no, nažalost, ne dobrim novinarstvom, već razgovorom s glumicom i scenaristicom Jelenom Veljačom o seksualnom zlostavljanju žena u kojem je iznio izrazito patrijarhalne i duboko uznemirujuće stavove temeljene na predrasudama prema žrtvama nasilja.
Veljača je, naime, gostovala u Stankovićevoj emisiji Nu2 povodom subotnjih prosvjeda koji su se održali u petnaestak hrvatskih gradova zbog višestrukog silovanja djevojčice u okolici Zadra te propusta hrvatskih institucija u ovom slučaju. Kao aktivistica inicijative #spasime i jedna od suorganizatorica prosvjeda odgovarala je na niz novinarovih pitanja koja su pokazala njegovo duboko nerazumijevanje pitanja nasilja nad ženama te smo tim povodom razgovarali s aktivistima i organizatorima prosvjeda - Jelenom Tešijom i Ivanom Blaževićem u Zagrebu, Ivom Davorijom u Rijeci te sociologinjom sa Sveučilišta u Zadru Valerijom Baradom.
Stankovićev nastup u najmanju ruku je sramotan
Naši sugovornici slažu se u jednom - Stankovićev nastup u najmanju ruku je sramotan, a njegova pitanja poput onog - ima li granice između seksualnog uznemiravanja i udvaranja - te inzistiranje na činjenici da je glumica Salma Hayek kao "afirmirana i bogata glumica" trebala ranije prijaviti zlostavljanje producenta Harveya Weinsteina - promašenima.
Barada: "Stankovićeva pitanja upućuju na dubinu patrijarhalnih stavova"
"Jedino je dobro to što su gledateljice i gledatelji imali priliku vidjeti 'na djelu' kakve to reakcije dobivaju one koje su preživjele nasilje jednom kad to kažu i na koji im način društvo šalje poruku da bi bilo najbolje da su šutjele zauvijek. Na to feministkinje upozoravaju godinama", rekla je za Index Jelena Tešija. Sociologinja Valerija Barada pak smatra da "pitanja Aleksandra Stankovića i način na koji je vodio razgovor s Jelenom Veljačom upućuju na dubinu i zahvat patrijarhalnih stavova s kojima se suočavamo u hrvatskom društvu".
"Nikako ne bih rekla da se ono što smo vidjeli u emisiji Nu2 može opravdati stilom tog voditelja ili formom emisije koja trpi takav način razgovora, nego se radi o vrlo ukorijenjenim tradicionalnim kulturnim vrednotama, što je posebno indikativno jer ih prenosi novinar koji inače pokazuje socijalnu osjetljivost na različite teme. Međutim, kada se razgovaralo o nasilju protiv žena, tijekom vođenja razgovora mogli su se razaznati duboko ukorijenjeni patrijarhalni stavovi. Smatram da stil i način vođenja razgovora Aleksandra Stankovića nisu opravdani te upućuju na dublje i zabrinjavajuće društvene procese. Od javne bi se televizije mogao očekivati drugačiji govor i predstavljanje teme", rekla je za Index Barada.
Davorija: "Stanović ne razumije slojevitost problema nasilja"
Iva Davorija smatra da su pitanja koja je pripremio i mišljenja koja je izrazio tijekom emisije pokazala koliko Stanković kao muškarac i kao neinformirani građanin ne razumije svu slojevitost problema nasilja i zašto žene žrtve nasilja iz tog odnosa ne izlaze lako.
"Za ovu emisiju uistinu se mogao bolje pripremiti, pogotovo jer smatram kako Stanković ima intelektualnih kapaciteta za nova spoznajna iskustva. No to nam je pokazatelj koliko su duboko usađeni mizogini stavovi kada ih reproduciraju i pojedinci koje smatramo progresivnima, i zašto nam je feminizam još uvijek prijeko potreban", rekla je Davorija za Index.
Blažević: "Žrtve silovanja su žene svih životnih dobi, svih statusa i klasa i svih boja kože"
Stanković je tako tijekom rasprave o pokretu MeToo te slučaju glumice Same Hayek koja je o zlostavljanju progovorila nakon 14 godina sugerirao da mu ne zvuči uvjerljivo da je "afirmirana, poznata i bogata glumica dozvolila da je zlostavlja jedan producent, da o tome šuti 14 godina i da na kraju krajeva glumi u tom filmu".
"Žrtve silovanja su žene svih životnih dobi, svih statusa i klasa i svih boja kože. Potpuno je irelevantno što se radi o poznatoj glumici. Radi se o ženi koja je preživjela seksualno nasilje i točka. Društvo će se tek pomaknuti naprijed kada prestanemo odgovornost s počinitelja prebacivati na žrtvu i pitati se zašto je počinitelj seksualnog nasilja to napravio, nego da se svaki put pitamo: 'Zašto je ona to tek sada prijavila?', 'Zašto se ona tako obukla?' i sl. Ovo samo pokazuje koliko nam je potreban sustavan rad u obrazovno-odgojnom sustavu od rane dobi", rekao je Blažević.
Tešija: "'Ja bih ovo, ja bih to tako, ne bi meni nitko…' može govoriti samo osoba koja o temi ne zna ništa"
S tim se slaže i Tešija koja je rekla kako se ovdje radi o novinaru koji je pokušavao "provocirati", a pokazao je samo neinformiranost, neznanje i nedostatak želje da uopće sazna i shvati kako stvari funkcioniraju kod seksualnog nasilja".
"'Ja bih ovo, ja bih to tako, ne bi meni nitko…' može govoriti samo osoba koja o temi ne zna ništa i dovoljno je privilegirana da si može priuštiti da ništa ne zna, a da na televiziji svejedno prosipa pamet daleko upućenijoj osobi od sebe. Umjesto da posluša što mu govori, Stanković je Veljaču neprestano prekidao i govorio kako mu cijeli slučaj ne zvuči uvjerljivo. Da se prije educirao, možda bi shvatio koliko je loše i retraumatizirajuće za sve one koje su preživjele seksualno nasilje još jednom čuti 'ne zvučite uvjerljivo'. Da ne govorimo o tome da je uspio pitati podržava li žrtva nasilja nasilje ako šuti?!" rekla je Tešija.
Barada: "Nema moćnih žena kad je u pitanju nasilje"
Barada pak u Stankovićevoj i Veljačinoj raspravi o Salmi Hayek ističe novinarevu tezu da moćne žene trebaju i moraju otići iz situacije nasilja.
"Ovime implicira, namjerno ću se izraziti ovako, da siromašne žene imaju pravo na nasilje, a bogate i moćne nemaju pravo na nasilje. Ne bih ulazila u brojke i statistike o zastupljenosti muškaraca i žena u filmskoj industriji, no dovoljno je zaoštriti Stankovićevu izjavu te mu odgovoriti da 'nema moćnih žena kad je u pitanju nasilje'. Veljača je dobro rekla da žena treba reagirati na nasilje kada ona to želi, odnosno kada može i kada se osjeti dovoljno snažno i sigurno to učiniti", rekla je Barada te dodala da je sociološki indikativno zašto postoji vremenski odmak od trenutka kad se dogodi nasilje do izlaska iz nasilja ili imenovanja tog nasilja.
"Taj se odmak događa upravo zato što je u sociokulturnim vrednotama duboko upisana poruka da žena treba šutjeti, trpjeti ili čak da je ona sama kriva za nasilje koje joj se dogodilo ili da je izazvala ili potaknula nasilje svojim ponašanjem. Mi uopće ne možemo ulaziti u to kako se Salma Hayek osjećala i što je ona prolazila u tih 14 godina odmaka, bila ona moćna ili ne. U tom smislu, kad je riječ o nasilju, nema moćnih žena. Razlika između moćnih i nemoćnih žena tu ne postoji. Osnaživanje žena i promjena patrijarhalnih struktura je dug društveni i povijesni proces kojem i sami svjedočimo", rekla je Barada.
Davorija: "Stanković ne razumije okolnosti u kojima žrtva na nasilje ne reagira onako kako bismo mi voljeli da reagira"
Davorija je ukazala i na trenutak u raspravi u kojem je Stankoviću Veljača rekla da je to što on izgovara sekundarna viktimizacija i da bi mu to mnoge stručnjakinje koje se bave nasiljem isto rekle, a on je na to kontrirao izjavom: "Pokušavam zdravorazumski razmišljati."
"Dakle, zdravorazumski je da on ekstrahira odgovornost za nasilje na žrtvu i opravdava nasilnika, a ne da razumije okolnosti u kojima žrtva na nasilje ne reagira onako kako bismo mi voljeli da reagira. To je i problem 'idealizacije žrtve' pa svako odstupanje od tog nekakvog zamišljenog tipa žrtve kao apsolutno nemoćne i obespravljene izaziva nemogućnost za razumijevanje pozicije u kojoj se našla", rekla je Davorija.
Blažević: "Voditelj je pokazao nerazumijevanje osnova seksualnog nasilja"
Drugi izrazito problematični Stankovićev nastup pitanje je Veljači postoji li granica između seksualnog uznemiravanja i udvaranja.
"Ovo pitanje je maltene simptom nerazumijevanja, relativizacije, pa i banalizacije seksualnog nasilja. Voditelj u prime timeu na javnoj televiziji pokazao je nerazumijevanje osnova seksualnog nasilja, a to je pristanak. Bilo koje ponašanje u seksualnom kontekstu koje ne uključuje dobrovoljan, informiran i entuzijastičan pristanak je seksualno nasilje", rekao je Blažević, a Barada je dodatno pojasnila:
"Aleksandar Stanković postavlja pitanje postoji li razlika između uznemiravanja i zavođenja. U tako postavljenom pitanju krije se stav da ženino 'ne' zapravo ne znači ne, odnosno da njeno prvo 'ne' nije granica. Nije dovoljno jasno 'ne', nego muškarac treba nastaviti s takvim ponašanjem. Radi se zapravo o patrijarhalnom, tradicionalnom pogledu - 'žena se brani, a muškarac upire, napada, osvaja'. U tom smislu ženino 'ne' nikad nije 'ne', nego je opcija za daljnje tzv. zavođenje. Zato se iz patrijarhalne pozicije čini da uznemiravanje i zavođenje nemaju jasnu granicu, odnosno da je ta granica zamagljena. A zapravo je granica vrlo jasna, što je Veljača navela u emisiji - postoji li pristanak ili ne."
Barada: "Ženina seksualnost je na izbor muškarcu"
Barada je i pojasnila da ako muškarac stavi ruku ženi na nogu i ona to odbije, to znači "ne" te da sve nakon toga nije dopušteno.
"No u patrijarhalnom i tradicionalnom sociokulturnim vrednotama koje Stanković implicira svojim pitanjem, to prvo 'ne' ne znači 'ne', nego muškarac treba nastaviti inzistirati na ženinom pristanku. Odnosno, čini se da ženin pristanak nije ni važan. Iako mi se čini da ovakva pojašnjenja predstavljaju opća mjesta, zapravo se radi o duboko ukorijenjenim stavovima i praksama. Stoga, valja uvijek iznova naglašavati kako svako 'ne' znači zaista 'ne'. Primjerice, prošloga ljeta smo saznali za slučaj da je jedan muškarac pretukao djevojku jer mu je rekla 'ne' nakon što je uhvatio za stražnjicu. I on je, jer je morao potvrditi svoju muškost, morao uzvratiti nasiljem. Žena u tom smislu ne smije reći 'ne'. Ženina seksualnost je na izbor muškarcu", rekla je Barada.
Davorija: "Normalizacija seksualnog uznemiravanja"
A Davorija je Stankovićevo pitanje usporedila sa sucem koji je u slučaju optužbe za silovanje američke košarkašice 2005. godine prilikom oslobađajuće presude izjavio kako guranje prsta u anus nije seksualno nasilje jer bi se u protivnom i svako neželjeno rukovanje moglo poistovjetiti sa silovanjem.
"Činjenica da ne može prepoznati tu razliku ili mu je ona nejasna je zapravo odraz normalizacije seksualnog uznemiravanja, pri čemu se suptilniji oblici uzimaju kao prihvatljivo iskazivanje pažnje i mi, žene, bismo na tome praktički trebale biti zahvalne. Istina, teško je mijenjati obrasce ponašanja i osvještavati svoju privilegiranu poziciju, ali moja topla preporuka je i gospodinu Stankoviću, ali i svima ostalima koje muči ova nedoumica, da na tome počnu aktivno raditi za dobrobit svih žena koje zbog ovakvih banalizacija postaju žrtvama seksualnog nasilja", rekla je Davorija.
Blažević: "Stanković bi se trebao ispričati žrtvama"
Sve u svemu, reakcije na Stankovićevu emisiju nastavljaju se i dalje, i to ne zbog, kako bi bilo za očekivati, odgovora gosta ili gošće, u ovom slučaju Jelene Veljače, već zbog neupućenosti novinara u temu koju obrađuje.
"Mislim da bi se prvenstveno sam Stanković trebao ispričati svim žrtvama seksualnog nasilja. Stankovićev nastup sinoć jedan je pokazatelj zašto žrtve seksualnog nasilja ne osjećaju da će im se vjerovati i podržati ih ako prijave nasilje. On je jučer na nacionalnoj televiziji poslao poruku koja je užasno obeshrabrujuća za žrtve kojima u ovom društvu ionako nije lako ohrabriti se", rekao je Blažević.
Inače, Aleksandar Stanković danas je na Facebooku objavio status u kojem je ispričao da je nakon emisije dobio prijetnje.
"Osuđujem prijetnje nasiljem o kojima je gospodin Stanković pisao na Facebooku. Duboko je zabrinjavajuće da su i gospodin Stanković i Ženska soba zaprimili prijetnje koje pozivaju na seksualno nasilje nakon jučerašnje emisije. To samo potvrđuje da živimo u kulturi nasilja protiv koje se borimo i zato pozivamo sve građanke i građane da svi skupa preuzmemo odgovornost izgradnje društva nulte stope tolerancije na nasilje“, rekao je Blažević.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati