SRPSKI film Dara iz Jasenovca predmet je žustrih prepirki i oštrih kritika još i prije nego je prošlog vikenda bio premijerno emitiran na Radio-televiziji Srbije. Redatelj filma Predrag Antonijević branio je film od kritika tvrdeći da on nije "srpska propaganda" i "antihrvatski film", ali da jest "antiustaški film" koji su mnogi u Hrvatskoj napali "bez da se film vidi".

>>Redatelj filma Dara iz Jasenovca: To nije antihrvatski film, ali je antiustaški

Međutim, Antonijević je u ponedjeljak gostujući u emisiji "Dobro jutro, Srbija" na srpskoj televiziji Happy TV otkrio vjerojatno i više nego je namjeravao o svojoj motivaciji pri režiji filma o ustaškom teroru nad Srbima u Jasenovcu u Drugom svjetskom ratu. 

Kako piše bosanski portal Klix.ba, Antonijević je gostovao kod voditelja Milomira Marića, kojeg otprije prate kontroverze zbog nacionalističke, pa i pročetničke retorike. Tema razgovora bio je sam film, njegovo snimanje i prepreke pri stvaranju filma te kritike koje je dobio, ali u jednom trenutku Marić je skrenuo s teme na rat u Bosni i Hercegovini devedesetih, odnosno na logore koje su oružane snage bosanskih Srba osnovali za Bošnjake i Hrvate u okolici Prijedora u tom ratu - Trnopolje, Keraterm i Omarska, među ostalima.

Marića je na to potaklo nezadovoljstvo zbog činjenice da je "Dara iz Jasenovca" ispala iz utrke za Oscar u kategoriji inozemnog filma, dok se bosanski film "Quo vadis, Aida" smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za zlatni kipić. Marić i Antonijević su se složili kako je to potvrda urote cijelog svijeta protiv Srba, navodeći da svi pokušavaju Srbe prikazati zločincima u proteklom ratu, što je, kako su zaključili, sve propaganda.

Voditelj: Oni su njega poslije nahranili i odveli, prikazivali su ga po cirkusu u Europi

Nasuprot utvrđenim povijesnim činjenicama, Marić je zaključio da logori Omarska, Keraterm i Trnopolje, kroz koje je prošlo na tisuće Bošnjaka i Hrvata, a od kojih su mnogi ubijeni na najzvjerskije načine, nisu bili nikakvi koncentracijski logori nego sabirni centri otvorenog tipa u kojima su Bošnjaci i ostalo nesrpsko stanovništvo tražili utočište i sigurnost.

"Za vrijeme rata u Bosni i otkrivanjem logora kod Prijedora, cjelokupna svjetska propaganda htjela je da dokaže da su se pojavili nacisti novog doba i da su to Srbi. Iako je taj logor bio otvoren, oni su mogli otići kad hoće, oni su tu bili sklonjeni da ih netko ne ubije", rekao je.

"Prikazivali su onog mršavog. Oni su njega poslije nahranili i odveli, prikazivali su ga po cirkusu u Europi", izjavio je Marić.

Redatelj: Onaj s tuberkulozom koji je kao mršav

Antonijević je to podržao konstatacijom da Marić govori o "onom s tuberkulozom koji je kao mršav", aludirajući na čuvenu fotografiju snimljenu 1992. godine kada je skupina zapadnih novinara otkrila logore Keraterm, Omarska, Trnopolje i Manjača u koje su samozvane srpske vlasti internirale gotovo svo stanovništvo nesrpske nacionalnosti, poglavito s područja Prijedora.

Na tim fotografijama neki od zatočenika iza bodljikave žice toliko su mršavi da podsjećaju na prizore iz nacističkih koncentracijskih logora.

A upravo taj "mršavi", Fikret Alić, Bošnjak, postao je simbol stradanja Bošnjaka kada je njegova fotografija 1992. završila na naslovnici američkog Timea, gol do pasa i u stanju ekstremne pothranjenosti. Zbog toga što se nalazio iza žice logora, postao je poznat kao "čovjek iza žice", a 2017. je bio prisutan na sudu u Haagu pri izricanju presude srpskom generalu i ratnom zločincu Ratku Mladiću, jednom od glavnih odgovornih za stradanje, progon i genocid nad Bošnjacima. Mladić je, podsjetimo, osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. 

Snimka iz Trnopolja koju je 6. kolovoza 1992. emitirao ITN obišla je i zaprepastila svijet. Stanje u kojemu se nalazio Fikret Alić, s ispijenim licem i vidljivim rebrima iza bodljikave žice, automatski je pokrenulo bijes javnosti. Alić je postao simbol logoraške patnje.

>>U Haagu je danas bio i "čovjek sa žice", logoraš čija je snimka zaprepastila svijet

Fikret Alić je za bosansko Oslobođenje odgovorio Mariću i Antonijeviću.

"Prije par godina isto me je uvrijedio Milomir Marić, kod njega je gostovao srpski ministar Ivica Dačić. Od tada se to vuče. Pitao sam stručnjake i državu postoji li netko tko može stati na kraj takvim uvredama, da se Marić i slični njemu tuže", ispričao je Oslobođenju.

Fikret Alić: Živi sam dokaz pored brojnih drugih

Ponovljeno vrijeđanje posljedica je šutnje i nereagiranja na ovakve ispade, dodao je Alić.

"Ali što da ja radim? Nemam ničiju zaštitu, obični sam građanin, sve što se događa država je dozvolila. Mi nemamo nikakva prava, samo smo brojno stanje i tko će nas zaštititi od ovakvih", pita se Alić.

Dodao je da ipak nakon svega u sebi ne nosi mržnju prema nikome, ali zato nosi bol, ogorčenje i traumatična sjećanja.

"Postoje dokazi što sam ja doživio, preživio i s čim živim. To ne mogu osporiti ni Marić ni bilo tko drugi. Evo me, živ sam, živi dokaz pored brojnih drugih. Postoji i knjiga koja govori o tome, "Čovjek i fotografija". To je zapis o jednom paklu koji sam proživio, vratio sam se u svoj Korazac iz Danske da proživim dok mi bude suđeno", kazao je Alić.  

Tijekom suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) predstavljeni su brojni dokazi da su u tim logorima počinjena ubojstva, strašna zlostavljanja i silovanja.

Među zatočenicima srpskih logora koji su bili živi skeleti bio je i Jusuf Arifagić čiji su logoraški dani također dokumentirani na fotografijama iz 1992. godine.

Jusuf Arifagić: To je isto kao kada bih ja tvrdio da slike iz Jasenovca nisu stvarnost

Komentirajući izjave Marića i Antonijevića Arifagić je za portal "Dnevnog avaza" od utorka kazao da ne može razumjeti takav jezik mržnje.

"Ne trebam se pravdati niti dokazivati Milomiru Mariću da je logor Trnopolje bio logor i da su ondje ljudi ubijani, žene silovane. Nije valjda da su svi logoraši bolovali od tuberkuloze. Čovjek koji ima imalo savjesti ne može komentirati te snimke na taj način. To je isto kao kada bih ja tvrdio da slike iz Jasenovca nisu stvarnost i da je tamo bio tranzitni centar koji je osnovao Pavelić", kazao je Arifagić koji danas živi i radi u rodnom Kozarcu kamo se vratio nakon rata i osnovao farmu krava od koje žive i njegova i deseci drugih obitelji.

"Ako je bio tranzitni centar, neka Milomir Marić dođe u moj Kozarac pa ću mu pokazati spomen-obilježje s imenima mojih Kozarčana koja su pobijeni iako u Kozarcu nije bilo ratnih djelovanja. Pa će Marić moći da vidi kako je ubijeno šestero braće jedne obitelji. Tu treba doći i učiti. Ako želi shvatiti stvarnu istinu, neka stane na rub masovne grobnice Tomašica. Ta tišina govori sve", kazao je Arifagić koji je bio zatočenik tri srpska logora.

>>Dara iz Jasenovca, pornografija nasilja pod zaštitom Vučićeva režima

Vučić: Ja sam inicirao da se snimi Dara iz Jasenovca

Podsjetimo, i Index je objavio osvrt na film, a nećemo vam ništa spoilati ako kažemo da se u načelu slažemo s izuzetno negativnim ocjenama inozemnih kritičara. 

>>Variety o srpskom kandidatu za Oscara: Ovo je njihova nacionalistička propaganda

Unatoč negativnim kritikama, film je u subotu pogledalo čak 2.65 milijuna gledatelja Radio-televizije Srbije, objavio je u nedjelju RTS. Film su inače financijski poduprle vlade Srbije i Republike Srpske, Filmski centar Srbije i brojne institucije, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je u nedjelju da je država pomogla film, naglasivši kako je to bilo na njegovu inicijativu. 

"Gledao sam film, nisam netko tko s umjetničke strane može to promatrati, ali film mi se dopao, jako je težak, ali veoma važan za naš narod. Konačno se netko sjetio da napravi film o mjestu najvećeg stradanja našeg naroda ikada. Ne postoji nijedno veće stratište srpskog naroda od logora Jasenovac", rekao je u nedjelju predsjednik Vučić.