Tekst: A.B.
Foto: Ranko Šuvar,  Andrej Švoger (Cropix)

NI PETNAEST godina nakon opjevane pobjede nad agresorom, Hrvatsku ne prestaju braniti njezini uvijek novi branitelji. Makar to proizlazi iz Registra branitelja, najčuvanije tajne u Hrvata, koji je u samo zadnje četiri godine narastao za deset tisuća ljudi na nevjerojatnih 499.315 branitelja, piše Slobodna Dalmacija.

> Branitelji u HAC-u lobiraju za smanjenje plaća

Naime, po prvi puta je 2005. godine Ministarstvo branitelja tadašnje ministrice, a današnje premijerke Jadranke Kosor izašlo s podatkom o broju osoba upisanih u Jedinstveni registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji je šokirao Hrvatsku. Njeni su se građani s pravom pitali - ako je ovu državu branilo 489.407 vojnika, kako to da je hrvatski teritorij uopće pao u srpske ruke i ostao u njima dobre četiri godine?

S obzirom da broj branitelja raste ovim tempom, postavlja se novo pitanje - hoće li u mandatu Jadranke Kosor (koliko god on trajao) broj registriranih branitelja premašiti psihološku granicu od pola milijuna? Ipak su ti branitelji jedini koji se niti ne pokušavaju othrvati Kosoričinom udaru na mirovine i plaće, nego čak optužuju radnike koji se bune protiv tog udara pa još i uzimaju ulogu heroja pod krilaticom - "jednom smo se žrtvovali za Hrvatsku, žrtvovat ćemo se ponovo". Istovremeno, tim radnicima ostaje nepoznanica za koga oni žrtvuju dobar dio svoje plaće koji im država uzima da bi mogla financirati desetke tisuća kuna teške mirovine i invalidnine.

"Agencija za zaštitu tajnosti Registra branitelja"

U Ministarstvu branitelja tvrde da oni nemaju veze s brojem novih branitelja i kao do sada, odgovornost za šokantnu brojku raspršuju na još dva ministarstva. Kažu da je do toga došlo zbog "naknadnog dostavljanja podataka i upotpunjavanja službene evidencije od strane MUP-a i MORH-a u protekle četiri godine". Ističu kako MOBMS u postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja ne može ulaziti jer je to isključivo u nadležnosti Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.

Za tajnost Registra suvišno je pitati - ona je garantirana odlukom Agencije za zaštitu osobnih podataka. To je jedna u nizu vladinih agencija, a broji 20 stalno zaposlenih. Nitko od tih zaposlenika nije spriječio niti doznao kako se moglo dogoditi da se, primjerice, kandidat SDP-a za zagrebačkog gradonačelnika Milan Bandić dočepa popisa imena, prezimena i adresa zagrebačkih Srba, Bošnjaka i branitelja kojima je u kampanji slao personalizirana pisma.

Srbima je, primjerice, pisao da glasaju za njega zato što su njegovi najbliži suradnici, poput pročelnika za financije Slavka Kojića i Duška Ljuštine također - Srbi.