SVJETSKI oceani ove se godine ponovno rekordno zagrijavaju. Sredozemlje je oborilo svoj lipanjski rekord s 24,3°C, nadmašivši prethodne najviše vrijednosti zabilježene 2023. i 2025. godine. Morski toplinski valovi zahvatili su 98 posto bazena tijekom prvih šest mjeseci ove godine.

Isti obrazac vidi se i u Jadranu. Temperature koje su se nekad očekivale tek u kolovozu ove su se godine bilježile već u lipnju.

"Jadran je nekad bio najtopliji u kolovozu. Sad takve temperature mjerimo u lipnju"

Oceanograf Mirko Orlić za Index kaže da su se prije pedesetak godina najviše temperature Jadrana tipično pojavljivale u kolovozu i iznosile oko 25°C. Potom su ljetni maksimumi postupno rasli pa danas obično dosežu oko 27°C. No ove godine takve su, pa i više temperature zabilježene već u lipnju.

"Rekao bih da to doista jest naznaka onoga što će se zbivati u budućnosti - možda ne svake godine, ali sve češće", kaže Orlić.

Zašto se Jadran tako rano zagrijao?

Naš oceanograf tumači da je ovogodišnje rano zagrijavanje Jadrana posljedica kombinacije dvaju čimbenika: dugotrajnih toplinskih valova i dugoročnog zagrijavanja Sredozemlja i Jadrana. "Čini mi se da su u pitanju oba čimbenika", kaže Orlić.

Tijekom stabilnih anticiklonalnih situacija vjetar je slab, a upravo je on ključan za hlađenje mora. U uobičajenim okolnostima more se hladi isparavanjem, pri čemu se toplina prenosi u atmosferu, te miješanjem, kojim se toplina spušta u dublje slojeve mora.

"Isparavanje i miješanje silno ovise o vjetru, a vjetar je u pravilu slab za vrijeme trajanja toplinskih valova i pripadnih anticiklonalnih situacija", objašnjava Orlić.

Sredozemlje i Jadran zagrijava dvostruko brže

Na to se nadovezuje dugoročni trend. Sredozemlje i Jadran zagrijavaju se brže od svjetskih oceana. To znači da današnji toplinski valovi u moru ne kreću s iste početne razine kao prije nekoliko desetljeća, nego s već povišene temperature. Zato lakše dolaze do iznimno visokih vrijednosti.

"Postoji trend zagrijavanja Sredozemlja i Jadrana, koji je dvostruko veći od trenda u svjetskim oceanima, a tako povišene temperature pridodaju se na procese povezane s toplinskim valovima. To dovodi do pojave izuzetno visokih temperatura", kaže Orlić.

Rani rekordi ne znače nužno rekordno ljeto

Iako su temperature mora već početkom ljeta vrlo visoke, to ne znači da će do kraja ljeta nužno pasti novi rekordi. Orlić kaže da visoke temperature početkom ljeta pokazuju da je u more već ušlo mnogo topline. No što će se dalje događati, ovisi o vremenskim prilikama u srpnju i kolovozu.

Ako uslijede razdoblja nestabilnog vremena, s vjetrom i jačim miješanjem mora, dio topline može prijeći u atmosferu, a dio u dublje slojeve. U tom slučaju površinska temperatura ne mora nastaviti rasti.

Ako se, pak, nastave duga stabilna i vruća razdoblja, more se može dodatno zagrijati i dosegnuti nove rekordne vrijednosti. "Drugim riječima, situacija se može mijenjati iz godine u godinu", kaže Orlić.

Pritom upozorava da treba biti oprezan s rekordima. Važno je gdje je temperatura izmjerena. Mjerenja s otvorenog mora ili iz bazena dobro povezanih s otvorenim morem mnogo su reprezentativnija od mjerenja u izoliranim područjima, poput Malog jezera na Mljetu, koja se mogu zagrijavati drukčije od ostatka Jadrana.

Što je toplinski val u moru?

Toplinski val u moru ne određuje se jednom univerzalnom temperaturom. Naime, ne postoji jednostavna granica, primjerice 28°C ili 30°C, nakon koje se svugdje može reći da je počeo morski toplinski val.

"Smatra se da se toplinski val pojavio u moru ako opažena temperatura spada u 10% najviših temperatura na nekoj lokaciji i u nekom dijelu godine", kaže Orlić.

To znači da ista temperatura nema isto značenje u lipnju i kolovozu, niti u sjevernom i južnom Jadranu.

Što toplije more znači za živi svijet?

Posljedice zagrijavanja mora za organizme u Jadranu i Sredozemlju najpreciznije mogu tumačiti biolozi mora, kaže Orlić. No ističe da je već sada jasno da su promjene temperature ostavile traga na ekosustavima.

"Iz dosadašnjih opažanja masovnog ugibanja organizama i pojave tropskih vrsta riba u Sredozemlju i Jadranu može se zaključiti da su do sada opažene promjene temperature već značajno utjecale na ekosustav tih bazena", kaže Orlić.

Jadran je posebno osjetljiv, stižu promjene u turizmu

Takve promjene ne znače samo dolazak novih vrsta. One mogu mijenjati odnose u cijelom ekosustavu, od planktona i algi do školjkaša, koralja, riba i ribarstva. Jadran je pritom posebno osjetljiv jer je relativno plitko i poluzatvoreno more, snažno povezano s obalom i ljudskim djelatnostima poput turizma.

"Kad je riječ o turizmu, visoke temperature zraka tijekom srpnja i kolovoza mogle bi povećati broj turista u predsezoni i posezoni, a njima bi mogle odgovarati povišene temperature mora u tim razdobljima", kaže Orlić.

U špici ljeta turisti bi mogli potražiti ugodnije destinacije

Osim same promjene kalendara putovanja, znanstvene studije pokazuju da ekstremno toplo more u kombinaciji s dugotrajnim toplinskim valovima značajno pojačava takozvani indeks toplinske nelagode u obalnim područjima.

To dugoročno može smanjiti privlačnost Jadrana u špici ljeta i preusmjeriti potražnju prema klimatski ugodnijim i hladnijim europskim destinacijama.

Pritom treba imati na umu da je turizam jedna od ključnih gospodarskih grana u Hrvatskoj jer izravno čini oko 12 posto BDP-a, a njegovu učinci su još veći nego što sugerira ta ionako visoka brojka. Turizam puni proračune, zapošljava velik broj ljudi te snažno utječe na razvoj obalnih i otočnih, ali i ruralnih i kontinentalnih krajeva.

No to ne znači da je time problem riješen. Toplije more može pojačati toplinski stres na obali, utjecati na kvalitetu mora, mijenjati sezonski ritam života u Jadranu i stvarati dodatni pritisak na obalne ekosustave.

Oceani ublažavaju klimatske promjene

Oceani su jedan od glavnih regulatora klime na Zemlji. Zbog velikog toplinskog kapaciteta mogu apsorbirati mnogo više topline od atmosfere, tla ili leda.

"Od topline koja se zbog porasta koncentracije stakleničkih plinova zadržava uz površinu Zemlje, oko 90% odlazi u oceane, a svega oko 10% u atmosferu, tlo i kriosferu", kaže Orlić, pa dodaje da oceani također apsorbiraju najveći dio stakleničkih plinova.

"Oceani pritom apsorbiraju i oko 30 posto ugljika koji ljudske djelatnosti unose u prizemni sloj atmosfere. Time dodatno usporavaju globalno zagrijavanje", kaže Orlić i pritom napominje da ta funkcija ima granice.

Naime, ako se smanji oceansko miješanje i cirkulacija, oceani bi mogli slabije preuzimati toplinu. Osim toga, toplija voda slabije apsorbira ugljik. To otvara mogućnost pokretanja povratne sprege: topliji oceani upijaju manje ugljika, u atmosferi ostaje više stakleničkih plinova, a to pak dodatno zagrijava ocean.

"Oba ublažavajuća procesa mogla bi dovesti do pojave tzv. povratnih sprega", kaže Orlić, no napominje da zasad nema čvrstih dokaza da su se takve povratne sprege već aktivirale.

Može li El Niño dodatno zagrijati Jadran?

Ove godine sve se više govori o mogućem snažnom El Niñu, odnosno super-El Niñu tijekom ove i iduće godine. Riječ je o prirodnoj pojavi u tropskom Pacifiku koja snažno utječe na vrijeme u tom dijelu svijeta, ali može povisiti i globalnu temperaturu.

Orlić kaže da se rekordne lipanjske temperature svjetskih oceana mogu povezati i s globalnim zagrijavanjem i s razvojem El Niña. "Za razliku od globalnog zagrijavanja, El Niño je uglavnom prirodna pojava koja jako djeluje na atmosferske prilike u području ekvatorskog Pacifika, ali i drugdje po svijetu", kaže Orlić.

No utjecaj tog fenomena na Sredozemlje i Jadran obično je sekundaran. Na naše područje snažnije djeluju drugi čimbenici: atmosferska cirkulacija nad Europom, temperaturne razlike između afričkog i arktičkog područja te već vrlo visoke temperature Sredozemlja i Jadrana.

"Djelovanje te pojave na područje Sredozemlja i Jadrana u pravilu je sekundarno, ponajprije zbog njene velike udaljenosti ali i zbog drugih, jačih utjecaja na naše područje", kaže Orlić. Drugim riječima, El Niño može pridonijeti globalnim rekordima, ali za Jadran su često važnije lokalne vremenske prilike i dugoročno zagrijavanje Sredozemlja.