RAZMJENA obavještajnih podataka o Iranu i drugim globalnim prijetnjama između američkih obavještajnih službi, Kongresa i drugih državnih institucija znatno je usporena, a u pojedinim slučajevima i privremeno obustavljena tijekom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Reuters je o tome razgovarao s osam sadašnjih i bivših dužnosnika te osoba upoznatih sa situacijom.

Bivši dužnosnici i stručnjaci upozoravaju da bi zbog tih poremećaja američki politički vrh mogao donositi odluke bez cjelovite slike o prijetnjama nacionalnoj sigurnosti, uspoređujući situaciju s obavještajnim propustima otkrivenima nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine.

Problemi su posebno zabrinjavajući dok Trumpova administracija razmatra nastavak napada na Iran nakon današnjih izbora za Kongres.

CIA prestala sudjelovati u zajedničkim procjenama

Problemi su se pojavili tijekom mandata Tulsi Gabbard, bivše direktorice Nacionalne obavještajne službe, kada su izbili ozbiljni sukobi između njezina ureda (ODNI) i CIA-e. Napetosti su se smanjile nakon njezine ostavke u lipnju, ali posljedice sukoba i dalje se osjećaju.

Prema dvojici američkih dužnosnika, CIA je prestala sudjelovati u zajedničkom pisanju procjena Nacionalnog obavještajnog vijeća (NIC), analitičkog tijela unutar ODNI-ja. Time je smanjen broj izvješća koja objedinjuju stajališta različitih američkih obavještajnih službi o pitanjima poput Irana.

NIC je desetljećima važan izvor analiza za dužnosnike koji donose vanjskopolitičke odluke, a njegove procjene trebale bi objediniti zaključke svih 18 američkih obavještajnih agencija. CIA je pritom imala posebno važnu ulogu u analizama Irana i Rusije.

Iako je CIA nastavila dostavljati podatke vijeću i surađivati na pojedinim izvješćima, njezini analitičari usredotočili su se na vlastite procjene, a NIC je zbog toga i smanjenja broja zaposlenih usporio rad. Pet sadašnjih i bivših dužnosnika tvrdi da nijedna od njegovih procjena nije bila posvećena ratu u Iranu.

Kongres ostajao bez obavještajnih izvješća

Članovi Kongresa i njihovi suradnici privremeno su prestali dobivati obavještajna izvješća iz Gabbardina ureda nakon američke vojne intervencije u Iranu u lipnju 2025. godine. Prema dvojici izvora, isto se dogodilo nakon zarobljavanja bivšeg venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura u siječnju 2026.

Gabbardin tim optuživao je kongresnike da povjerljive informacije odaju medijima, a Reuters navodi da ti prekidi u razmjeni obavještajnih podataka dosad nisu bili javno poznati. Dio bivših dužnosnika zbog stanja u obavještajnoj zajednici priprema planove za njezinu obnovu u sljedećoj administraciji, u sklopu Hooverova instituta na Sveučilištu Stanford.

"Sve se to događa u iznimno složenom svijetu u kojem političari trebaju imati sofisticiraniju, nijansiraniju i cjelovitiju sliku svijeta, a dobivaju sve manje", rekla je Beth Sanner, bivša zamjenica direktorice Nacionalne obavještajne službe tijekom Trumpova prvog mandata. Upozorila je da političari zbog poremećaja dobivaju sve manje informacija potrebnih za donošenje važnih odluka.

Analitičari se boje političke odmazde

Problemi su počeli prošle godine, kada je Trumpova administracija znatno smanjila broj zaposlenih u institucijama zaduženima za nacionalnu sigurnost, uključujući CIA-u i ODNI. Istodobno su uklanjani ili marginalizirani dužnosnici koje je Trump smatrao nelojalnima.

Dvojica bivših i jedan sadašnji dužnosnik tvrde da neki obavještajni analitičari izbjegavaju pisati procjene koje bi bile u suprotnosti sa stavovima Bijele kuće jer strahuju od političke odmazde. Nisu naveli koje teme analitičari zbog toga izbjegavaju.

"Analitičari i dalje rade svoj posao, ali ova Bijela kuća učinila ih je nevažnima jer predsjednik neželjene informacije smatra nelojalnošću", rekla je Julia Curlee, bivša analitičarka CIA-e. Curlee tvrdi da je prošle godine otpuštena iz Trumpova Vijeća za nacionalnu sigurnost zato što je transrodna osoba.

Jedan od najvećih sukoba u posljednjih 30 godina

Situaciju je dodatno pogoršao sukob između CIA-e i ODNI-ja, koji dužnosnici opisuju kao jedan od najvećih sukoba oko nadležnosti između američkih obavještajnih institucija u posljednjih 30 godina. ODNI je osnovan nakon napada 11. rujna upravo kako bi poboljšao koordinaciju među obavještajnim službama.

Sukob je eskalirao nakon što je Gabbardin ured prošle godine oduzeo sigurnosne dozvole nizu sadašnjih i bivših obavještajnih dužnosnika. Prema trojici bivših dužnosnika, napetosti su bile toliko velike da je predstojnica osoblja Bijele kuće Susie Wiles nekoliko puta morala intervenirati.

Morgan Muir, bivši zamjenik direktora Nacionalne obavještajne službe u administraciji Joea Bidena, upozorava da slabljenje institucija zaduženih za zajedničke procjene omogućuje dužnosnicima da biraju samo informacije koje odgovaraju njihovim stajalištima.

"Problem je u tome što slabljenjem institucija u kojima se obavještajna zajednica stvarno koordinira stvarate niz malih, odvojenih otoka. Onda svatko može odabrati onaj koji želi slušati", rekao je Muir, koji je svojedobno izvješćivao i predsjednika Georgea W. Busha.

Prekinuta i izvješćivanja o izbornim prijetnjama

Gabbardin ured tijekom 2025. godine prestao je izvješćivati Kongres o prijetnjama američkim izborima, tvrde dva izvora upoznata sa situacijom i jedan bivši dužnosnik. Novi direktor Jay Clayton, koji je dužnost preuzeo u kolovozu, ponovno je uspostavio ta izvješćivanja.

Napetosti su se pojavile i između FBI-ja i Nacionalnog protuterorističkog centra (NCTC). FBI je krajem prošle godine na nekoliko tjedana obustavio dijeljenje dijela obavještajnih podataka s tim centrom nakon što su njegov tadašnji čelnik Joe Kent i suradnici pokušali istraživati ubojstvo osnivača organizacije Turning Point USA Charlieja Kirka.

Prema dvojici bivših dužnosnika, vodstvo FBI-ja poručilo je Kentu da smatra kako NCTC time prekoračuje svoje ovlasti. Riječ je o još jednom sukobu nadležnosti između institucija zaduženih za nacionalnu sigurnost.

Što odgovaraju obavještajne službe?

Glasnogovornica CIA-e Liz Lyons izjavila je da agencija u potpunosti sudjeluje u procesu izrade obavještajnih procjena, uključujući dnevno izvješće za predsjednika i rad Nacionalnog obavještajnog vijeća. Iz ODNI-ja tvrde da je broj izrađenih procjena ostao blizu povijesnog prosjeka.

"Bivša direktorica Gabbard nije koristila NIC, ali direktor Clayton pokazao se kao dobar upravitelj obavještajne zajednice i prepoznaje vrijednost tog vijeća", rekao je jedan američki dužnosnik. Iz ODNI-ja su poručili da Clayton nastoji osigurati potrebne resurse kako bi obavještajna zajednica nastavila informirati ključne donositelje odluka i štititi sigurnost Amerikanaca.