U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ županiji žive 1052 pripadnika romskog naroda. Iako sve više njih traži život izvan romskih naselja te se nastoji školovati, getoizacija je još uvijek najveća kočnica za njihovo uključivanje u društvo.

Osim dotacije kroz Vijeće romske nacionalne manjine za koju je županija u ovoj godini osigurala 20.633 eura, lokalne vlasti provode niz mjera za njihovo socijalno uključivanje koje se odnose na identitet i smanjenje diskriminacije, položaj žena, djece i mladih, obrazovanje i zapošljavanje, stanovanje te mjere zdravstvene i socijalne skrbi, sve u cilju poboljšanja životnih uvjeta te manjine.

Životni problemi romske manjine u Koprivničko-križevačkoj županiji, prema ocjeni zamjenika župana Ratka Ljubića, iz godine u godinu su manji. Iako se još toga treba napraviti, situacija se u odnosu na nekoliko godina unazad vidljivo mijenja.

U Županiji djeluje povjerenstvo za praćenje Akcijskog plana socijalnog uključivanja Roma, u koje su uključene sve jedinice lokalne samouprave. Ono aktivno prati školovanje djece te urbano i zdravstveno zbrinjavanje romskih obitelji.

"Primarno gledamo da romska djeca imaju iste uvjete, mogućnosti i status kao i drugi učenici", ističe Ljubić. Djeci kojoj je to potrebno omogućava se dodatna nastava, pa i učenje hrvatskog jezika kako bi uhvatila korak u nastavi s ostalom djecom.

Dio učenika nastavlja srednjoškolsko obrazovanje, taj je rast vidljiv iako još uvijek malen. Muška djeca uglavnom upisuju neki od obrtničkih smjerova te ih uglavnom završavaju. Nažalost, učenice se često ispisuju iz srednjoškolskog obrazovanja, a glavni razlog je najvjerojatnije dogovoreni brak, govori Ljubić.

Sve više Roma traži život izvan romskih naselja

Načelnik Općine Drnje Petar Dombaj kaže da su se Romi, nakon što je njihovo stoljetno naselje Autoput nestalo s lica zemlje tijekom prošlogodišnjih poplava Drave, više-manje dobro oklopili u nove zajednice, no ima i onih koji se još uvijek ne mogu prilagoditi životu u novoj sredini.

Dvije obitelji ostale su živjeti u općini Drnje te su se dobro uklopile u svakodnevni život. Djeca pohađaju školu, a roditelji su zaposleni. Ostale obitelji našle su smještaj u okolnim općinama, ali djeca im i dalje pohađaju nastavu u Drnju, navodi Dombaj.

"Raspad naselja Autoput kao da je bio prekretnica u njihovu životu. Počeli su tražiti poslove, zapošljavaju se tijekom sezone na moru ili u poljoprivredi, a ima i onih koji su stalno zaposleni", kaže Dombaj.

Na neke Rome život u getu je ostavio traga, pa se teško adaptiraju na život u novim sredinama. Taj dio populacije sklon je, često uz kumovanje alkohola, obiteljskom zlostavljanju, zanemarivanju djece te činjenju izgreda u javnosti, pa tu uskače županijski Centar za socijalnu skrb sa svojim mjerama. U pojedinim slučajevima primorani su donijeti mjeru izuzimanja djece i smjestiti ih u udomiteljske obitelji.

Socijalni radnici prate školovanje malih Roma, vode računa o njihovim izostancima te imaju li svu potrebnu njegu i brigu.

Pomaka ima, ali su spori

Jedan od onih koji su prve korake u životu napravili iz naselja Autoput je Zoki Horvat. Doduše, on se još kao dječak od nekoliko godina preselio s roditeljima i ostatkom obitelji u susjednu općinu Hlebine.

S ponosom ističe da je Rom, a taj ponos tjerao ga je da se odmalena bori protiv stereotipa o romskoj zajednici. On, njegove sestre i braća završili su srednju školu. Danas radi kao vozač kamiona.

"Naravno da u Hlebinama ima onih koji me na osnovu romske krvi omalovažavaju, ali riječ je o izuzecima", kaže Horvat. Ističe i da mu je osobna satisfakcija što se radi o ljudima koji su niže obrazovani ili manje kulturni od njega.

U Koprivničko-križevačkoj županiji još egzistira nekoliko velikih romskih naselja, poput Žlebica pored Koprivnice i Stiska u Đurđevcu.

Horvat ističe da se posljednjih nekoliko godina uočava trend iseljavanja Roma iz njihovih naselja jer su neprimjerena za život. Kupuju kuće u selima i polako se uključuju u sve društvene tokove. Teže završiti srednje škole, a rijetki su oni među mlađom populacijom koji nisu priveli kraju osnovno školovanje.

Pomaci nabolje uočljivi su na svakom koraku, ali oni se, smatra, još uvijek odvijaju sporo. Kao i u svakom narodu, i među njima ima onih koji su skloni ekscesima, pa se kroz neprimjereno ponašanje pojedinaca sagledava cijela romska zajednica, što ne bi trebalo biti tako. Ipak smatra da se ta slika poboljšava.

Upitan o saborskom zastupniku Roma Veljku Kajtaziju i njegovoj ulozi u romskoj zajednici, Horvat kaže da mu zamjera što ga se ne može vidjeti u Koprivničko-križevačkoj županiji. Vjeruje da su razlog rezultati posljednjih parlamentarnih izbora kad je većina podravskih Roma svoj glas dala njegovom protukandidatu Franji Horvatu.

Horvat je predsjednik udruge "Korak po Korak" koja pomaže Romima u županiji i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u toj županiji.