U KÖLNU državljanin Bosne i Hercegovine, njegova supruga i njihovo osmero djece svakog mjeseca primaju 7250 eura državne pomoći, iako muškarac već 23 godine ne bi smio boraviti u Njemačkoj i višestruko je kazneno gonjen.

Unatoč tome, nadležne službe nastavljaju s isplatama, a najtiražniji njemački list Bild, koji je otkrio priču, postavlja pitanje kako je to moguće, piše DW.

Godine izbjegavanja deportacije

Priča o Husi B., pripadniku romske obitelji, počinje 2003. godine kada se bez osobnih dokumenata pojavio u Kölnu. Zahtjev za azil ubrzo mu je odbijen jer se Bosna i Hercegovina smatra sigurnom zemljom podrijetla. Nakon toga mu se gubi trag, da bi se 2007. ponovno pojavio u Njemačkoj.

Iako mu je opet naložena deportacija, uspio je ostati u zemlji nakon što je angažirao odvjetnika i podnio tužbu vezanu za pravo na boravak. Postupak se otegnuo na dvije godine, nakon čega mu je zahtjev ponovno odbijen.

Ipak, ni tada nije deportiran, čak ni nakon što je počeo činiti kaznena djela.

Više od 87.000 eura pomoći godišnje

Prema pisanju Bilda, Huso B. poznat je policiji zbog raznih prevara. U međuvremenu je u Kölnu zasnovao obitelj te sa suprugom ima osmero djece. Obitelj prima pomoć prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila: on i supruga dobivaju po 835 eura pomoći za životne potrebe, dok za svako dijete, ovisno o dobi, primaju između 630 i 817 eura. Godišnje to iznosi više od 87.000 eura.

Obitelj ne plaća stanarinu jer živi u trošnom smještaju za azilante. Za usporedbu, Savezni zavod za statistiku navodi da prosječan par u Njemačkoj ima neto prihod od 4496 eura, na što bi se za osmero djece dodalo 2072 eura dječjeg doplatka, što ukupno iznosi 6568 eura mjesečno.

Objašnjenje gradskih vlasti

Grad Köln se zbog zaštite podataka ne želi izjašnjavati o slučaju Huso B. Navode da „u slučaju nedostatka prava boravka, obveza napuštanja zemlje ne može uvijek biti provedena. Ovdje se moraju uzeti u obzir, između ostalog (…) obiteljske okolnosti. Kažu da, ako su djeca pogođena deportacijom – čak i samo posredno – to se posebno mora uzeti u obzir."

Dakle deportacija Huse B. se ne provodi zbog djece. S obzirom na to da obitelj već dugo živi u Njemačkoj, više ne primaju samo temeljnu naknadu za azilante, nego i takozvane „povećane analogne naknade“, u visini redovne socijalne pomoći. Prema navodima grada Kölna, samo u toj metropoli na Rajni postoji sedam deseteročlanih obitelji s maloljetnom djecom, koje primaju naknade za azilante.

BILD ima na uvid dokumente koji pokazuju koliko Huso B. i njegova obitelj primaju novca od države. Kada su ga novinari u njegovom domu u Kölnu suočili s tom činjenicom, on je ipak negirao da prima toliko novca. Svoju kriminalnu prošlost također umanjuje: „Posljednje kazneno djelo koje sam počinio bilo je 2014.“, tvrdi ovaj bosanski Rom za BILD.

Ali i to je navodno laž: Huso B. je posljednji put trebao izaći pred sud 8. prosinca 2025. Optužen je da je pokušao izvršiti prevaru u jednoj drogeriji s poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen za ovu godinu, piše njemački list Bild.