AMERIČKI predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping na svom su summitu u Pekingu razgovarali o ratu u Iranu, blokadi Hormuškog tjesnaca, statusu Tajvana te o slučaju zatvorenog prodemokratskog izdavača Jimmyja Laija.

U razgovoru za NBC News, američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je kako SAD unatoč očekivanjima nije tražio pomoć Pekinga u rješavanju krize s Iranom. Rubio je nakon više od dva sata razgovora dvaju izaslanstava rekao da su se dvije strane složile oko Hormuškog tjesnaca.

"Kineska je strana poručila da se protivi militarizaciji Hormuškog tjesnaca, kao i uvođenju naplate prolaska, što je i naš stav", kazao je Rubio. Teme su bile i Tajvan, otok koji Kina smatra svojim teritorijem, te slučaj Jimmyja Laija iz Hong Konga, koji je ove godine osuđen na 20 godina zatvora.

"Ne tražimo pomoć Kine"

Prije summita očekivalo se da će Trump tražiti Xijevu pomoć kako bi se okončao američko-izraelski rat s Iranom i riješila blokada ključnog pomorskog puta, no to se nije dogodilo, iako je Trump prošli mjesec pripisao Kini zasluge za dovođenje Irana za pregovarački stol.

Rubio je naglasio da, iako rast cijena nafte pogađa i SAD, druge zemlje snose veći teret. "Ni mi u jednom trenutku nismo imuni na globalne cijene nafte jer kupujemo na svjetskom tržištu, ali druge zemlje diljem svijeta plaćaju puno višu cijenu. I one se moraju uključiti u ovo", rekao je, ne referirajući se izravno na Kinu.

Unatoč tome, potvrdio je da Trump od Xija "nije ništa tražio". "Ne tražimo pomoć Kine. Ne treba nam njihova pomoć", izričit je bio Rubio. Zanimljivo je da je Rubio otputovao u Peking unatoč tome što je od 2020. pod kineskim sankcijama zbog kritiziranja stanja ljudskih prava.

Razmjena mišljenja

Uoči posjeta, Kina je pojasnila da se sankcije odnose na njegove postupke dok je bio senator, a ne na njegovu sadašnju funkciju državnog tajnika. Rat u Iranu, koji je započeo američkim i izraelskim napadima 28. veljače, značajno je utjecao na Trumpov posjet Kini, odgodivši ga za šest tjedana.

Kina, koja održava bliske odnose s Iranom, kritizirala je napade i pozvala na diplomatsko rješenje. Prema Rubijevim riječima, Trump i Xi ipak su pronašli zajednički jezik, a Kina je ponovila svoje protivljenje tome da Teheran razvije nuklearno oružje.

Međutim, u službenom kineskom izvješću o sastanku, koje je prenijela državna agencija Xinhua, Iran se ne spominje izravno, već se samo navodi da su čelnici "razmijenili mišljenja o ključnim međunarodnim i regionalnim pitanjima, uključujući situaciju na Bliskom istoku".

Državni tajnik stao je i u obranu Trumpove ranije izjave da ga "ni najmanje" ne brinu financijski pritisci na Amerikance dok traju pregovori s Iranom. "Predsjednik time jasno poručuje da se Iranci varaju ako misle da mogu iskoristiti našu unutarnju politiku kako bi ga prisilili na loš sporazum. To se neće dogoditi", pojasnio je Rubio.

Status Tajvana nepromijenjen

Osim Irana, ključna tema summita bio je Tajvan, jedno od najosjetljivijih pitanja u američko-kineskim odnosima. Prema izvješću iz Pekinga, Xi je upozorio Trumpa da napetosti oko Tajvana mogu ugroziti odnose i dovesti do "sukoba, pa čak i konflikta" ako se tom pitanju ne pristupi oprezno.

SAD, kao i većina svijeta, nema službene diplomatske odnose s Tajvanom, ali je najveći međunarodni saveznik i dobavljač oružja toj samoupravnoj demokraciji. Iako je Amerika zakonom obvezna Tajvanu osigurati sredstva za obranu, desetljećima provodi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome bi li američka vojska izravno branila otok u slučaju kineske invazije.

"Naša se politika po tom pitanju nije promijenila", rekao je Rubio. "Prilično je dosljedna kroz nekoliko predsjedničkih administracija i takva ostaje i danas."

Poslovni interesi

Trump je, međutim, često o Tajvanu govorio isključivo kroz poslovne interese, tražeći da više ulaže u vlastitu obranu i žaleći se da njegova vodeća industrija poluvodiča "krade" američka radna mjesta.

To je potaknulo zabrinutost da bi Trump mogao popustiti Xiju i promijeniti američku politiku s "nepodržavanja" neovisnosti otoka na "protivljenje" neovisnosti, što je suptilna promjena na kojoj Peking inzistira. Dodatnu zabrinutost izazvale su Trumpove naznake da s Xijem razgovara o američkoj prodaji oružja otoku, što bi, prema nekim stručnjacima, bilo kršenje dugogodišnje američke politike.

Rubio je ublažio te bojazni rekavši da prodaja oružja Tajvanu "nije bila istaknuta tema" razgovora. Podsjetimo, Trumpova je administracija u prosincu najavila paket naoružanja za Tajvan vrijedan 11 milijardi dolara, najveći do sada, a u pripremi je navodno još jedan.

Slučaj Jimmyja Laija

Washington također kritizira sve jači vojni pritisak Kine, koja gotovo svakodnevno šalje ratne zrakoplove i brodove u blizinu otoka. "S našeg stajališta, svaka prisilna promjena postojećeg stanja bila bi loša za obje naše zemlje", zaključio je Rubio.

Na sastanku je, potvrdio je Rubio, Trump spomenuo i slučaj 78-godišnjeg Jimmyja Laija, čije je zatvaranje postalo simbol gušenja prodemokratskog pokreta u Hong Kongu. Kineske vlasti smatraju Laija, glasnog kritičara Komunističke partije, "glavnim organizatorom" masovnih prosvjeda koji su potresali Hong Kong tijekom 2019. godine.

"Predsjednik uvijek pokrene taj slučaj, kao i nekoliko drugih, i naravno da se nadamo pozitivnom ishodu", kazao je Rubio. Nije htio izravno odgovoriti na pitanje bi li Lai, ako bude pušten, mogao otići u SAD. "Bili bismo otvoreni za svaki dogovor koji bi im odgovarao, pod uvjetom da mu se jamči sloboda", zaključio je američki državni tajnik.