UNATOČ službenim priopćenjima s najviših razina, raste sve veća zabrinutost ruskog društva zbog priprema za novu masovnu mobilizaciju, za koju se procjenjuje da bi mogla nastupiti nakon rujanskih parlamentarnih izbora.

Stanje na terenu

Prema analizama zapadnih obavještajnih službi, kumulativni gubici ruske vojske do polovine 2026. godine dosegli su 1.4 milijuna ljudi. Ovdje se ubrajaju poginuli, nestali, zarobljeni i ranjeni. S druge strane, ruski portal Mediazona, koji bilježi poginule vojnike čija je smrt potvrđena, je na brojci od 236.000 do kraja srpnja. To je, dakle, najmanji broj poginulih ruskih vojnika u Ukrajini.

Kako ovaj popis nije iscrpan jer se objavljuje svaka smrt javno, dodatno je razvijena procjena na temelju prekomjerne smrtnosti muškaraca, gdje se koriste podaci iz nacionalnog registra ostavština. Prema tome se procjenjuje da je broj poginulih ruskih vojnika oko 350.000. Ako se uzme standardni omjer poginulih i ranjenih (1:3 do 1:4), dolazi se do brojke između spomenutih 1.4 i 1.7 milijuna pripadnika vojske.

Regrutacija

Suština ovih podataka jest u tome što tempo privlačenja novih vojnika više ne uspijeva nadoknaditi gubitke na frontu. Rusija je nakon djelomične mobilizacije krajem 2022. godine našla model mobilizacije novog vojnog kadra s kojim nije narušavala unutarnju sigurnost i nastavak egzodusa mlađe muške populacije. Regrutacija je tekla tako što je država ponudila ročnicima, onima koji odrađuju obavezni vojni rok, za ruske pojmove drastično visoku plaću i druge bonuse.

To je pogotovo odgovaralo ročnicima koji su živjeli u besperspektivnim provincijama, gdje ni u ludilu nisu mogli zaraditi takve novce. Donedavno je tempo privlačenja novog vojnog kadra pokrivao gubitke na terenu. Otprilike je 200.000 ročnika potpisalo ugovor s vojskom u prvoj polovici ove godine, a slična je brojka i za isti period prošle godine.

Nastavak ofenzive

Međutim, procjenjuje se da kadar kojim ruska vojska raspolaže nije dovoljan da se pokrene završna ofenziva na Donbas. Mnogi se analitičari slažu da ruska vojska ne može ispuniti cilj zauzimanja Donbasa ako se ne proglasi mobilizacija. To stvara nekoliko problema, od kojih su dva ključna.

Prvi je taj što bi mobilizacija vjerojatno obuhvatila rezerviste s minimalnom vojnom obukom te ljude koji nisu vični oružju, za razliku od prošle mobilizacije koja se oslanjala na kadrove koji su imali nekakvo iskustvo. Drugi problem je politički rizik koji je, s obzirom na sve veće društveno nezadovoljstvo, iznimno visok. 

Administrativne pripreme

Iako se najavljuje tek nakon izbora te iako to službene vlasti negiraju, sve je više znakova koji ukazuju na to da se stvaraju preduvjeti za mobilizaciju. Jedan od znakova je sve veća potražnja za stručnjacima za vojnu evidenciju. Agencije koje se bave analizom podataka pokazuju kako je objavljeno preko dvije tisuće oglasa za radno mjesto stručnjaka za vojnu evidenciju i mobilizacijsku pripremu, što je višestruki porast u odnosu na prethodne godine. To ukazuje na temeljito tehničko i administrativno pripremanje za nadolazeći val poziva.

Nadalje, u nekim regijama su zabilježeni slučajevi prisilne regrutacije na ulicama od strane sigurnosnih snaga uz asistenciju lokalnih vlasti. Muškarcima se uručuju tzv. predbilježbe. Nastavno na ovo, idući znak je reorganizacija strateškog sektora. Zabilježeni su primjeri u kojima ključne kompanije vojne industrije mijenjaju kriterije za izuzeće svojih radnika od mobilizacije. To znači da će se s vremenom dogoditi preraspodjela ljudskih resursa iz industrijskih postrojenja za aktualne vojne potrebe.

Zakonodavni okvir

Još jedan znak je zakonodavni okvir koji se proteklih godina dodatno razradio. Razvijen je sustav elektroničkih poziva i registara s automatskim ograničenjima od 20 dana nakon izdavanja poziva. To uključuje zabranu upravljanja motornim vozilima, blokiranje imovine, uskraćivanje kredita i slično. Sustav je prilično manjkav i praksa pokazuje kako sustav često radi stihijski.

Neki građani s izrečenim zabranama nesmetano voze automobile jer policija nema pravovremeno ažurirane podatke, dok se nekim drugima koji nemaju takve zabrane ne dozvoljava vožnja. Također, zabilježeni su slučajevi gdje se blokira podjela imovine među suvlasnicima, ako je jedan od suvlasnika upisan u vojni registar i sl.

Društvene devijacije i osvete

Izrazito je nevjerojatan društveni fenomen zlouporabe administrativnog sustava. Postoji nemali broj slučajeva u kojima pojedinci koriste institucije za privatne osvete, rješavanje obiteljskih ili imovinskih sporova. To je, doduše, star i duboko ukorijenjen problem, ali je zbog rata dosegnuo apsurdnu razinu.

Javlja se pojava tzv. mobilizacije bivših. Ako muškarac ima dugove prema bivšoj supruzi u vidu alimentacije, bivša supruga ima pravni alat kojim putem ovršitelja i sudova može pokrenuti stroge mjere poput blokiranja imovine ili financija. Kako vojska nudi visoke plaće i bonuse za potpisivanje ugovora, neki se nađu u situaciji da im je jedini način za podmirivanje dugova - ugovor s vojskom.

Također, od 2022. godine primjetan je porast broja prijava policiji zbog "diskreditacije" vojske, antiratnih stavova i sl. Građani, uključujući bivše partnere, povremeno koriste anonimne ili službene prijave kako bi se osvetili nekome s kim su u lošim odnosima.

Novi val emigracije

Svi ovi znakovi potaknuli su novi val iseljavanja iz Rusije. Prema podacima Yandexa, upiti o tome kako napustiti Rusiju drastično su se povećali u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od prethodnih valova, ovaj je puno tiši, organiziraniji i pripremljeniji. Građani prodaju imovinu, daju otkaze, izrađuju putovnice. Često se događa da odlaze cijele obitelji.

Glavne su rute Gruzija, Armenija i Kazahstan, koji imaju bezvizni režim s Ruskom Federacijom. Uz već velike ekonomske pritiske i gušenje raznih sloboda, strah od sve agresivnije militarizacije ključan je faktor. Stanje duboke ratne napetosti službene vlasti više ne mogu smanjiti, pogotovo jer građani prepoznaju stanje na "terenu" koje je u suprotnosti sa službenim priopćenjima vlasti.

Mogućnost nove mobilizacije, čak i ako se ne dogodi, stvara dodatne tenzije unutar ruskog društva, koje se očituju promjenama u demografskoj, ekonomskoj i socijalnoj slici društva.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala