RUSKI pokušaj razvoja vlastite inačice satelitske mreže Starlink suočio se s novim neuspjehom nakon što cijela serija lansiranih satelita nije uspjela dosegnuti planiranu orbitu. Unatoč tehničkim poteškoćama, stručnjaci ocjenjuju da čak i djelomično funkcionalan sustav predstavlja ozbiljnu prijetnju jer bi Rusiji mogao omogućiti izvođenje preciznijih napada na Ukrajinu, piše Euronews.

Neuspješna lansiranja

Od 16 satelita lansiranih 19. srpnja u sklopu programa Rassvet, nijedan nije stigao u predviđenu orbitu. Rassvet je projekt kojim Moskva nastoji izgraditi vlastitu mrežu za navođenje dronova i projektila koje koristi u ratu protiv Ukrajine.

Podaci o neuspješnom lansiranju dolaze iz analize Instituta za proučavanje rata (ISW), koji se poziva na informacije servisa za praćenje satelita N2YO. Većina satelita trenutno se nalazi na visini između 300 i 400 kilometara, znatno ispod operativne visine od 870 kilometara.

U izvješću se dodaje da će najmanje dva satelita uskoro ponovno ući u Zemljinu atmosferu i izgorjeti. Niža orbita znači da su sateliti izloženi jačem atmosferskom otporu, zbog čega brže troše gorivo i imaju kraći radni vijek.

Porast civilnih žrtava

Satelitska internetska veza postala je ključan resurs za obje strane u ratu. Ukrajina se oslanja na Starlink za upravljanje izviđačkim i jurišnim dronovima, koordinaciju topništva i komunikaciju na područjima gdje je zemaljska infrastruktura uništena.

Značaj ove tehnologije vidljiv je i u izvješćima o civilnim žrtvama. Misija UN-a za praćenje ljudskih prava u Ukrajini (HRMMU) potvrdila je da je od početka invazije u veljači 2022. do kraja srpnja ove godine poginulo najmanje 16.874 civila, a 51.173 ih je ranjeno.

U izvješću od 13. kolovoza HRMMU navodi da je srpanj 2026. bio najsmrtonosniji mjesec za civile od ožujka 2022. godine, što povezuju s porastom zračnih napada vođenim bombama te stalnim udarima projektila i dronova. Potpuno funkcionalna mreža Rassvet dala bi Rusiji sposobnost izvođenja napada s veće udaljenosti i uz veću preciznost.

Tehnički problemi

Problemi s lansiranjem nisu novost. Od 16 satelita Rassvet lansiranih 24. ožujka, njih 12 je doseglo planiranu orbitu od 550 kilometara. Ti sateliti ruskim snagama već sada omogućuju dva dnevna termina za povezivanje u ukupnom trajanju do 90 minuta iznad Ukrajine. Čini se da Moskva ubrzava program kako bi kompenzirala gubitak pristupa Starlinku.

Ukrajinsko ministarstvo obrane početkom veljače objavilo je da su terminali Starlinka koje su ruske snage ilegalno koristile deaktivirani nakon što su Kijev i SpaceX uveli sustav koji pristup ograničava samo na provjerene korisnike. ISW u svojoj analizi procjenjuje da Rusija vjerojatno nije bila spremna za tako brz tempo postavljanja mreže i da su daljnja kašnjenja izgledna.

Institut ipak upozorava da i postojeći sateliti mogu ruskim snagama omogućiti preciznije napade daljinski upravljanim sustavima tijekom kratkih razdoblja kada je veza aktivna. Za nanošenje štete Rusiji nije potrebna dovršena mreža, dovoljna je i ona koja radi samo djelomično.

Nedostatak proizvodnih kapaciteta

Bureau 1440, ruska tvrtka koja razvija satelite, najavila je još "desetke" lansiranja sa stotinama novih jedinica. No, Serhii Beskrestnov, tadašnji savjetnik ukrajinskog ministra obrane, izjavio je 31. svibnja da bi Rusiji za stabilnu i neprekinutu vezu trebalo između 200 i 250 satelita u orbiti. Procijenio je da je malo vjerojatno da će Moskva taj cilj uskoro ostvariti.

U izvješću ISW-a kao glavni razlog zastoja navodi se ovisnost o raketama Sojuz-2.1b, koje su skupe i nema ih dovoljno. Rusija je od 2022. izvela samo šest do osam lansiranja tim tipom rakete za sve svoje misije.

Tim tempom, procjenjuje ISW, Rusija bi u četiri godine mogla lansirati najviše 128 satelita Rassvet, pod uvjetom da svako lansiranje bude uspješno i da se rakete ne koriste u druge svrhe. Do sada je tek 37,5 posto lansiranih satelita programa Rassvet doseglo održivu operativnu visinu.

Ukrajina cilja ruski svemirski program

Suočena s prijetnjom, Ukrajina je počela napadati infrastrukturu koja stoji iza ruskog satelitskog programa. U noći s 14. na 15. kolovoza ukrajinske snage pogodile su raketno-svemirski centar Progress, gdje se proizvode rakete Sojuz. Novi napad pokušan je 23. kolovoza na kozmodrom Pleseck, dva dana prije nego što je Rusija odande lansirala raketu Sojuz-2.1b sa satelitom za navigaciju GLONASS-K1.

Obje dosadašnje serije satelita Rassvet lansirane su upravo iz Plesecka. Ukrajinski udari stoga ne ugrožavaju samo ograničenu proizvodnju raketa, već i malobrojnu infrastrukturu za lansiranje. Uspije li Rusija unatoč svemu osposobiti sustav Rassvet, njezini napadi na Ukrajinu postat će znatno smrtonosniji.