NJEMAČKA je odobrila sporni projekt francuske tvrtke Framatome i ruskog Rosatoma za proizvodnju nuklearnog goriva u Lingenu. Odluka je donesena usprkos upozorenjima da bi suradnja s ruskom državnom agencijom mogla izložiti osjetljivu njemačku infrastrukturu rizicima od špijunaže i sabotaže, piše Kyiv Post.

Proizvodnja unatoč protivljenju

Planirano zajedničko ulaganje podružnice francuskog Framatomea i ruske državne agencije za nuklearnu energiju Rosatom ima za cilj proizvodnju gorivih šipki za reaktore ruskog dizajna. Projekt će se provoditi u Framatomeovom pogonu u gradu Lingenu, u saveznoj državi Donjoj Saskoj. Podružnica Framatomea, ANF (Advanced Nuclear Fuels), podnijela je zahtjev za dozvolu još u ožujku 2022. godine, samo nekoliko tjedana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Ministarstvo okoliša Donje Saske u srijedu je priopćilo da je "odlučilo odobriti" projekt. Pokrajinski ministar okoliša Christian Meyer pritom je ponovio svoj stav da su "poslovanje i bliska suradnja s Putinovom nuklearnom agencijom potpuno pogrešni".

Međutim, Meyer je objasnio da njegovo ministarstvo "nema pravnu mogućnost odbiti zahtjev ili ga vremenski ograničiti" jer Rosatom nije obuhvaćen sankcijama koje je Europska unija uvela Rusiji nakon napada na Ukrajinu.

Upozorenja na sigurnosne rizike

Meyer je istaknuo kako je jedan od uvjeta odobrenja da zaposlenici Rosatoma ili ruskog proizvođača nuklearnog goriva TVEL smiju ući u pogon samo "u vrlo ograničenim slučajevima i uz pratnju nadležne inspekcije". Ministarstvo je također naglasilo da se odobrenje može preispitati "ako se identificiraju novi rizici", posebno oni "u području nacionalne sigurnosti".

Roderich Kiesewetter, istaknuti član oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU), izjavio je u srijedu da bi savezna vlada trebala intervenirati kako bi zaustavila projekt. "Odluka Donje Saske je opasna za sigurnost i mora se poništiti", rekao je Kiesewetter za portal Politico.

I Zeleni oštro kritiziraju plan. Smatraju da će on omogućiti Moskvi prikupljanje "informacija o vrlo osjetljivim nuklearnim postrojenjima na njemačkom tlu".

Energetska ovisnost i geopolitički kontekst

Njemačka je najveći europski podupiratelj Ukrajine u obrani od ruske invazije i na visokom je stupnju pripravnosti zbog znakova "hibridnog ratovanja" koje vodi Moskva. Sama Njemačka ugasila je svoje posljednje nuklearne reaktore još 2023. godine.

Međutim, neke bivše zemlje iz sovjetske sfere utjecaja, kao i Finska, i dalje koriste nuklearne elektrane projektirane u sovjetsko doba. Njima je za rad potrebno specifično gorivo kakvo će se proizvoditi u Lingenu. Rusija ujedno kontrolira velik udio u globalnoj opskrbi uranijem, dijelom kroz vlastite rezerve, a dijelom kroz interese u bivšim sovjetskim državama poput Kazahstana.