SLUŽBENI Kremlj od početka ruske invazije na Ukrajinu govori o denacifikaciji ove zemlje. Pojam je to koji podrazumijeva pravne i političke postupke koje su nakon Drugog svjetskog rata u Njemačkoj provodile savezničke strane temeljem međusobnog sporazuma.

Denacifikacija uz ubijanje civila i raketiranje rodilišta

Sada ruski predsjednik Putin istu tu denacifikaciju provodi u Ukrajini. To uključuje i da ruske snage pucaju na civile koji pokušavaju pobjeći iz ratnih zona u Ukrajini. Na jednoj snimci, koju su ukrajinske snage snimile iz zraka, snimljen je trenutak kada ruska vojska ubija muškarca i ženu koji su bježali iz područja blizu Kijeva. Snimka je uznemirujuća i gledate je na vlastitu odgovornost.

>>UZNEMIRUJUĆE Ukrajinac u autu bježao s obitelji. Rusi ubili njega i ženu

Također, denacifikacija ove zemlje podrazumijeva i napad na rodilište u Mariupolju. Međutim, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da su dječja bolnica i rodilište u ovom gradu bili "baza ukrajinskih nacionalista".

Taj isti Lavrov još prije je rekao kako je njihov "cilj riješiti se nacista u Ukrajini". Slično je govorio i Putin uz sami napad Rusije. "Nastojat ćemo demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu, kao i privesti one koji su počinili brojne krvave zločine protiv civila, uključujući i građane Ruske Federacije", rekao je Putin.

Ruski političar: Denacificirati ovih šest zemalja

Postoje Rusi koji bi denacifikaciju učinili i nad okolnim ruskim zemljama. Sergej Savostjanov, član ruske Komunističke partije i zastupnik lokalne skupštine šire moskovske regije, jučer je na sjednici skupštine predložio da Rusija "denacificira" još šest zemalja - Kazahstan i Moldaviju te četiri članice NATO-a - Poljsku, Litvu, Latviju i Estoniju.

>>Ruski političar traži "denacifikaciju" još šest zemalja. Četiri su članice NATO-a

Treba podsjetiti i da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij židovskog porijekla, a preci su mu ubijeni u Holokaustu. O tome kako točno Rusija provodi "denacifikaciju" Ukrajine govori i podatak da su Rusi prošlog tjedna u granatiranju Harkiva ubili muškarca starog 96 godina, koji je preživio četiri nacistička koncentracijska logora.

Pravda: Denacificirati Poljsku!

Međutim, ova stajališta nisu usamljena u Rusiji. Moskovski list Pravda objavio je članak u kojem Poljsku naziva "hijenom Europe" i poziva na njezinu denacifikaciju. Objavili su izvještaj o posjetu poljskog, češkog i slovenskog premijera ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u Kijevu.

>>Moskovski list: Vrijeme je da se izvrši denacifikacija Poljske, ona je hijena Europe

"Poljska je uvijek bila 'hijena Europe', u figurativnom izrazu Winstona Churchilla", piše u članku Pravde. Podsjetili su i kako je Poljska nakon završetka Drugog svjetskog rata okupirala zapadnu Ukrajinu i Bjelorusiju, a nedugo zatim i glavni grad današnje Litve, Vilnius. Također, pohvalili su i Staljinove zasluge za proširenje poljskog teritorija nakon Drugog svjetskog rata.

Vrijeme je da se izvrši denacifikacija Poljske kao sudionika Banderinog režima. Pogotovo jer to ona sama traži", piše u članku Pravde. Dio javnosti blizak vladajućoj poljskoj stranci Pravo i pravda smatra ovo otvorenom ruskom prijetnjom.

"Ne može se isključiti udar na zemlje NATO-a"

Za neke od nabrojanih zemalja, još dok se mislilo da će Rusiji ići jako dobro u ratu, smatralo se da će biti iduće na Putinovoj meti. Recimo tako da je geopolitički analitičar Denis Avdagić za Index rekao kako se znalo da će do invazije na Ukrajinu doći i da su se oni koji graniče s Rusijom ili su u bliskom susjedstvu počeli pripremati na najgore.

>>Što će Putin nakon Ukrajine? "Ne može se isključiti udar na zemlje članice NATO-a"

"Podsjetit ću na velike vojne nabave zrakoplovne i protuzračne vojne tehnike diljem istoka Europe, a posebno bih istaknuo Poljsku, zemlju koja je uz baltičke zemlje čini se najviše alergična na rusku čizmu. Istaknimo i švedsku odluku da reaktivira vojnu obvezu ili služenje vojnog roka."

"Udar na zemlje članice NATO-a znači napad na sve, pa iako dominira uvjerenje kako se na takav potez ruska strana ne bi odlučila jer je to početak trećeg svjetskog rata, jednako tako jasno je kako se to ne može isključiti."

U Moldaviji je već sada 1500 ruskih vojnika

U svakom slučaju, koji je ruski problem s ovih šest zemalja, Kazahstanom, Moldavijom te Poljskom, Litvom, Latvijom i Estonijom? Kako je pisao Associated Press, poput njezinog susjeda Ukrajine, Moldavija se nosi sa separatističkom pobunom na istoku, na teritoriju poznatom kao Trans-Dnjestar.

Tu je već sada ukupno 1500 ruskih vojnika. Moldavija je vojno neutralna država i ne planira se pridružiti NATO-u, no službeno je zatražila članstvo u Europskoj uniji kada je počela ruska invazija na Ukrajinu.

Radi se o jednoj od najsiromašnijih zemalja u Europi, koja trenutno ugošćuje desetke tisuća Ukrajinaca koji su pobjegli od rata. Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović smatra da bi Moldavija mogla biti sljedeća ruska meta.

>>Moldavija bi mogla biti sljedeća ruska meta, kaže hrvatski ambasador u UN-u

"Pravac ruskog napada u svojem južnom krilu koji ide sada prema Mikolajivu i Odesi moguće je i da ide prema Pridnjestrovlju, zapravo okupiranim područjima Moldavije pod kontrolom proruskih snaga. Sasvim sigurno ni Moldavija mirno ne spava", zaključio je Šimonović.

Moldaviju kao moguću Putinovu metu spomenuo je i politički analitičar Žarko Puhovski koji je nedavno gostovao u Newsroomu N1 televizije. Rekao je kako ni jedan novinar nije sad u Moldaviji, dodajući da je to sada ključno mjesto.

"Oni imaju teritorij koji bi mogao doći u direktan doticaj s ruskim trupama. Ako bude dalje sukoba, neće ići u Poljsku nego u Moldaviju, jer ona nije u NATO-u. Nitko ne razmišlja što će biti s Moldavijom i Rumunjskom te ima li tu neke mogućnosti za ujedinjavanje", rekao je Puhovski.

Kazahstan - zemlja koja se nastoji distancirati od Moskve

Kazahstan se smatra ruskim saveznikom pa je malo nejasno zašto se ova zemlja spominje kao ona koju treba denacificirati. Ipak, uzroke je moguće pronaći u tome da se kazahstanska vlada nastoji distancirati od Moskve kako ne bi bila uključena u sankcije Zapada.

>>Država saveznica Rusije odobrila prosvjed protiv rata u Ukrajini

Režim ove srednjoazijske republike općenito zabranjuje demonstracije, no u subotu je dopustio okupljanje otprilike dvije tisuće prosvjednika u središtu Almatija, glavnog ekonomskoga grada u zemlji.

Kazahstan je također odbio zahtjev da se njegove trupe pridruže ofenzivi u Ukrajini, objavili su kazahstanski dužnosnici dva dana nakon početka rata. Osim toga, bivša sovjetska republika rekla je da ne priznaje neovisnost separatističkih republika Donjecka i Luhanska koje je priznao Vladimir Putin.

Jedan od najbližih saveznika okrenuo leđa Putinu, odbio poslati vojsku u Ukrajinu

Zapadni mediji tada su pisali kako je ovo "iznenađujući potez tradicionalnog saveznika Rusije" te da su potez podržale Sjedinjene Države.

"Pozdravljamo najavu Kazahstana da neće priznati LPR i DPR", stoji u priopćenju Vijeća za nacionalnu sigurnost. "Također pozdravljamo odbijanje Kazahstana da pošalje svoje snage da se pridruže Putinovom ratu u Ukrajini."

Međutim, kazahstanska politika nailazi i na kritike unutar same države. Zapadni mediji su tako prenijeli Facebook status kazahstanskog odvjetnika Yerzhana Yessimkhanova. On je kritizirao vlasti jer nisu zauzele jasniji stav.

"Naši dužnosnici su zabrinuti zbog otvorene osude rata jer su susjedi eksplicitno agresivni, a jasno je da su apsolutno nepredvidivi", napisao je Yessimkhanov i pozvao vladu da se ipak distancira od Rusije.

"Svijet se podijelio. Prije ili kasnije treba napraviti izbor, a ovaj izbor je, mislim, očigledan za svaku zdravu osobu", dodao je on, napisavši i kako bi možda trebalo suspendirati članstvo u Euroazijskoj ekonomskoj uniji, organizaciji koju predvodi Rusija.

Poljska - zemlja koja je 20. stoljeće provela pod sovjetskom čizmom

NATO članica Poljska je država koja itekako razumije sve ono kroz što Ukrajina prolazi u ratu. Radi se o zemlji koja je kroz dobar dio 20. stoljeća bila pod sovjetskom čizmom, no za razliku od Ukrajine, ova je zemlja uspjela doći pod okrilje Zapada nakon desetljeća pripadanja Varšavskom paktu.

>>Poljski veleposlanik: Putin želi da Hrvatska i Poljska izađu iz NATO-a

Koliku opasnost vidi Poljska u ovom napadu Rusije na Ukrajinu ilustriraju i riječi poljskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Andrzeja Jasionowskog koji je između ostalog rekao kako Putin želi da Poljska i Hrvatska izađu iz NATO-a.

"Danas će možda pregaziti Ukrajinu pa prijeći na Poljsku, zemlje Baltika, pa i Hrvatsku. Možda bi se nešto moglo dogoditi u BiH. Možda bi se gospodin Dodik htio pridružiti", riječi su ovog veleposlanika.

"Moje osobno mišljenje je da smo već u ratu. Europske zemlje i druge već su napadnute. Možda ne tenkovima, ali napadnuti smo. Pogledajte velike brojeve izbjeglica, rastuće cijene energenata i hrane. Već smo izloženi tom jednom napadu i već smo upleteni. Sve metode i svaki korak koji se može učiniti u zaustavljanju krvoprolića je nešto što je poželjno", rekao je.

>>Šelo Šabić: Ako Putin napadne Poljsku i baltičke zemlje, rat obuhvaća i Hrvatsku

Senada Šelo Šabić sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose rekla je kako je vidjela statistiku da 76 posto ispitanika u Rusiji očekuje napad na Poljsku, preko 40 posto na baltičke zemlje.

"Nije samo Poljska i baltičke zemlje, tu su i Mađarska, Rumunjska, prije toga i Moldavija. Tako da vrlo su opasna vremena", rekla je Šelo Šabić, dodajući da je to, ako dođe do napada na ove zemlje, rat koji podrazumijeva i nas.

>>Zapad zabrinut zbog napada kod poljske granice: "Rat nam nikada nije bio tako blizu"

Poljska, ali i svjetska javnost bila je zabrinuta kad je Rusija raketirala Javoriv, grad blizu ukrajinsko-poljske granice. Ukrajinska strana je priopćila da je u napadu poginulo najmanje 35 ljudi. Moskva procjenjuje da je broj poginulih oko 180.

Američko ministarstvo obrane je nakon ruske raketne paljbe petnaestak kilometara od poljske granice ponovno istaknulo da će Washington i saveznici braniti teritorij NATO-a u slučaju napada.

"Oružani napad na jednog smatra se oružanim napadom na sve", rekao je u nedjelju glasnogovornik Pentagona John Kirby za američki ABC, aludirajući pritom na sporazume NATO-a o međusobnoj vojnoj potpori.

>>Zašto je Biden otišao u Poljsku?

Koliko je Poljska geostrateški značajna govori i to što je zemlju nedavno posjetio američki predsjednik Joe Biden. U veljači, prije nego što je Putin napao Ukrajinu, Poljska je bila jedna od nacija kojima je Biden poslao 3000 vojnika kako bi se ojačalo istočno krilo NATO-a.

Ako se rat u Ukrajini u nekom trenutku prelije u širi sukob između Rusije i Zapada, postoji velika šansa da bi se to moglo dogoditi u Poljskoj.

"Smatramo da je Poljska pravo mjesto za Bidenov posjet. Tamo će susresti vojnike i humanitarne stručnjake, približiti se fronti i savezniku koji je u vrlo ranjivoj poziciji", rekao je ovoga tjedna Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost.
 

Upravo je u Poljskoj Biden održao već sad čuveni govor u kojem je upozorio ruskog predsjednika Putina da ne kreće "ni na jedan pedalj teritorija NATO-a". Rekao je da je "brz i žestok odgovor" jedino što može natjerati Moskvu na promjenu smjera. "Sve demokracije na svijetu imaju odgovornost pomoći Ukrajini", rekao je Biden.

Baltičke zemlje anektirao Staljin

Spominjala se mogućnost sukoba s baltičkim zemljama. To su Estonija, Latvija i Litva. Sve tri države su članice NATO saveza. Ove tri zemlje anektirao je Josif Staljin u Drugom svjetskom ratu, a svoju su neovisnost ponovno stekle raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Britanski ministar obrane Ben Wallace, dok je govorio o mogućnosti da Britanija pomogne uspostaviti zonu neletenja iznad Ukrajine, kazivao je i o ovom mogućem sukobu.

"On pokušava izvršiti invaziju na Ukrajinu. On neće stati nakon Ukrajine. On će iskoristiti sve u baltičkim zemljama. On ne vjeruje da su baltičke zemlje zaista države", rekao je ministar Wallace za BBC.

O Putinovom napadu na ove zemlje najviše se govorilo kroz prizmu njegovog vojnog uspjeha u Ukrajini. Sada se manje spominje kako ruske snage u Ukrajini bilježe gubitke. I mnogi analitičari Putinovu invaziju na Ukrajinu doživljavaju kao pokušaj obnove izgubljenog ruskog sovjetskog carstva, čije je uništenje Putin jednom opisao kao "najveću geopolitičku katastrofu 20. stoljeća".

Kako piše CNBC, Rusija je nastojala dovesti druge bivše sovjetske republike u svoju sferu utjecaja, uključujući Bjelorusiju i Gruziju na svom sjeveru i Moldaviju na svom jugu, s različitim stupnjevima uspjeha. Sada u baltičkim državama postoji zabrinutost da bi Rusija, nakon što je napala jedan bivši sovjetski teritorij, mogla otići dalje i pokrenuti napad na njih.

Potpredsjednik Europske komisije za trgovinu i bivši latvijski premijer Valdis Dombrovskis upozorio je nedavno za Politico da EU mora ozbiljno shvatiti rusku prijetnju. Rekao je i da prijetnju nuklearnim oružjem smatra ucjenom koju bi Putin često mogao koristiti.

"Ako ne podržimo Ukrajinu, to neće stati u Ukrajini. Očigledno je da je Putin sada u nekoj vrsti agresivnog ratnog raspoloženja i, nažalost, vrlo je vjerojatno da će se ta agresija nastaviti u drugim zemljama", rekao je Dombrovskis u intervjuu za Politico.