KAKO rastu strahovi da bi Donald Trump mogao marginalizirati američke saveznike i sklopiti dogovor s Moskvom, zemlje na istočnom krilu Europske unije pozivaju na veća izdvajanja za obranu kako bi osigurale daljnju potporu američkog predsjednika.

"Sad je trenutak da Europa preuzme veću odgovornost", izjavio je litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys u razgovoru za Politico tijekom sastanaka s vodećim europskim diplomatima u Bruxellesu ovog tjedna. "Ne radi se samo o zemljama na granici - rat može izbiti puno brže nego što mislimo, a ne možemo sjediti prekriženih ruku i prebacivati odgovornost na jednu državu."

Čelnici europskih zemalja sastali su se jučer u Londonu kako bi usuglasili zajednički odgovor nakon što su SAD i Rusija održali izravne razgovore o normalizaciji odnosa. Zemlje Europske unije održat će izvanredni sastanak i 6. ožujka kako bi razradile planove za povećanje obrambenih izdvajanja i dodatnu vojnu pomoć Ukrajini.

Litva, Poljska i druge zemlje koje graniče s Rusijom - koje već godinama upozoravaju svoje europske partnere na važnost kolektivne obrane - vide ovu situaciju kao priliku za promjene. Prema Budrysu, ako Europa ne pokaže spremnost da sama osigura vlastitu sigurnost i istovremeno nastavi podržavati Ukrajinu, riskira da ostane po strani kad se bude odlučivalo o budućnosti kontinenta.

"Svaka država članica mora povećati izdvajanja za obranu"

"Ako ne pokažemo Sjedinjenim Državama da smo spremni uložiti ozbiljna sredstva u obranu, ne vidim razloga zašto bi EU ili Europa uopće trebale sudjelovati u pregovorima kada oni započnu", poručio je Budrys.

Poljska, koja trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije u okviru svog šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja, pokušava postići isto, izjavila je za Politico Magdalena Sobkowiak-Czarnecka, poljska državna tajnica za europske poslove.

"Svaka država članica mora povećati izdvajanja za obranu", naglasila je. "Od samog početka našeg predsjedanja trudimo se uvjeriti partnere da na sigurnost gledaju na isti način kao i Poljska."

"Kad je riječ o obrambenim izdvajanjima, postoji jasna podjela među državama - i nije teško pogoditi koje žele ulagati više. No vidim da sve više njih shvaća da moraju učiniti više", dodala je. "Ne samo zbog mogućih mirovnih pregovora već i zbog spoznaje da Europa treba imati vlastitu strategiju i ne smije dopustiti da ju drugi igrači na svjetskoj sceni iznenade."

Poljska izdvaja najviše za oružje

Poljska je trenutačno zemlja koja najviše ulaže u obranu unutar NATO-a, s proračunom koji iznosi 4.7 posto BDP-a. Litva je već najavila da će do 2026. povećati izdvajanja na 5 posto BDP-a - što je cilj koji Trump zahtijeva za cijeli savez. Poljska je također među državama koje traže ublažavanje fiskalnih ograničenja EU kako bi omogućila povećanje obrambenih izdvajanja, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je da će poduzeti korake u tom smjeru.

"Ne možemo samo pasivno promatrati što rade drugi globalni igrači i onda donositi odluke - moramo djelovati unaprijed i postaviti vlastite ciljeve", poručila je.

Uoči summita europskih čelnika, predsjednik Europskog vijeća António Costa poslao je državama članicama upitnik s tri ključna pitanja: kako bi mogao izgledati mirovni sporazum za Ukrajinu, koje su sigurnosne garancije potrebne i treba li Bruxelles imenovati posebnog izaslanika za pregovore. Odluka Washingtona da izravne razgovore s Moskvom održi bez sudjelovanja EU i Ukrajine šokirala je čak i najvjernije zagovornike transatlantskog saveza, koji sada strahuju da će ostati prepušteni sami sebi u odnosima s Rusijom.

"Ono što trenutačno proživljavamo je nešto posve izvanredno", izjavio je jedan visoki europski diplomat, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.

"Ne znamo kako odgovoriti na izjave i objave novog američkog predsjednika jer su toliko nepredvidljive i nelogične... Još uvijek pokušavamo shvatiti što se događa, a ono što nam postaje jasno jest da se okreće protiv nas - okreće Sjedinjene Države protiv nas - i to ozbiljno potresa postojeće strukture."