NA JEDNOJ od svojih posljednjih sjednica u prošloj godini, Vlada RH trebala je objaviti izvješće o sredstvima što ih Hrvatska mora vratiti u proračun Europske unije. Točnije, u najavi sjednice Vlade zakazanoj za 4. prosinca 2025. stajalo je da će se donijeti "Prijedlog odluke o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu RH za 2025. zbog povrata sredstava u proračun EU".

Drugim riječima, očekivao se podatak s iznosom koji moramo vratiti u EU fondove, uz procjenu koliko će to opteretiti domaći budžet i kako će sredstva u njemu biti preraspoređena. Točka koju je javnost, budući da se europski novac koristi u brojnim sektorima društva, sa zanimanjem očekivala. 

Što se onda dogodilo?

Idući dan, na samoj sjednici Vlade, te točke nije bilo. Uvrštena je rasprava o izmjenama Uredbe o poticanju ulaganja. 

Pitali smo Vladu RH što se dogodilo i zašto je financijski zanimljiva točka skinuta s dnevnog reda. Odgovoreno nam je da skidanje točaka nije neuobičajeno, odnosno da se dnevni red doista može mijenjati do početka same sjednice. Uz to, rečeno nam je da će se o povratu sredstava u proračun EU oglasiti Ministarstvo financija kada sve pripremi. 

Iako zapravo iz Vlade nisu objasnili razlog skidanja točke dnevnog reda moglo se pretpostaviti da Andrej Plenković nije želio na samom kraju 2025., u osvit blagdana, objavljivati brojke koje bi zasigurno izazvale buru i otvorile brojne polemike, te dale priliku za postavljanje pitanja, neovisno o tome jesu li brojke dobre ili loše. 

Međutim, do danas ovaj podatak nije objavljen. Tako nije poznato koji će period točno biti obuhvaćen, s obzirom da Hrvatska od 2014. koristi EU novac. Nije poznato ni je li preraspodjela u hrvatskom proračunu već napravljena, samo još nije potvrđeno da je to učinjeno zbog vraćanja sredstava u proračun Europske unije. 

Zašto se vraća EU novac?

Inače, vraćanje novca u fondove EU nije iznimka, nego dio redovitog sustava financijskog nadzora i kontrole. Do povrata sredstava dolazi kada se utvrde nepravilnosti u trošenju, kada se projekt ne provede ili kada se sredstva ne iskoriste u skladu s pravilima programa. U takvim slučajevima države članice ili korisnici obvezni su novac vratiti, kako bi se mogao ponovno upotrijebiti ili preraspodijeliti.

U slučaju nepravilnih troškova ili kršenja pravila, Europska komisija može zatražiti povrat sredstava, dok su države članice odgovorne za provedbu financijskih korekcija i povrat novca u proračun EU-a. Nepravilnosti se pritom razlikuju od prijevara.

Povrat sredstava obvezan je i ako se projekt uopće ne provede ili se provede samo djelomično. Ako, primjerice, projekt bude otkazan ili sredstva ostanu neiskorištena, novac se mora vratiti u fond iz kojeg je dodijeljen. U pravilima EU fondova predviđene su i mogućnosti preraspodjele sredstava unutar istog programa, ali samo ako to dopuštaju programski i ugovorni okviri.

Kako se vraća EU novac?

Različiti fondovi imaju različite modele upravljanja. Kohezijski fondovi, poput Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda, funkcioniraju u sustavu zajedničkog upravljanja, u kojem ključnu ulogu imaju nacionalna i regionalna tijela. Ako se sredstva iz tih fondova ne iskoriste u propisanim rokovima, mogu se povući i vratiti u proračun ili ponovno uložiti kroz nove projekte.

Tu su i instrumenti u okviru NextGenerationEU poput Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). Ti programi kombiniraju bespovratna sredstva i zajmove, a isplate su povezane s ispunjavanjem unaprijed dogovorenih ciljeva i reformi. Ako država članica ne ispuni tzv. ključne etape i ciljeve, isplata se može odgoditi, smanjiti ili obustaviti, a u određenim okolnostima može doći i do povrata već isplaćenih sredstava. Zajmovi se, za razliku od grantova, u svakom slučaju vraćaju prema unaprijed definiranim rokovima.

Sam postupak povrata sredstava formaliziran je i zahtijeva detaljno izvješćivanje. Kod fondova u zajedničkom upravljanju korisnici se obraćaju nacionalnim ili regionalnim upravljačkim tijelima, dok se za programe u izravnom upravljanju komunicira izravno s nadležnim službama Europske komisije. Cilj sustava nije kažnjavanje, nego zaštita proračuna EU-a i osiguravanje da se javni novac koristi u skladu s pravilima.

Koliko će RH vratiti?

Vraćena sredstva ne nestaju iz sustava. U velikom broju slučajeva ponovno se koriste kroz tzv. rotacijski učinak – ulažu se u nove projekte ili se preraspodjeljuju tamo gdje postoji veća potreba. Time se nastoji maksimalno iskoristiti novac poreznih obveznika i spriječiti njegovo trajno gubljenje zbog administrativnih ili provedbenih pogrešaka.

Hrvatska je u deset godina povukla oko 22 milijarde eura iz EU fondova, a koliko ćemo morati vratiti Vlada tek treba objaviti.