SABOR je krajem svibnja od DORH-a zatražio odgovore na niz konkretnih pitanja o angažiranju vještačenja u slučaju Agrokor, jednom od najskupljih i najkontroverznijih postupaka u novijoj hrvatskoj pravosudnoj povijesti. Pitanja su se odnosila na javnu nabavu, mogući sukob interesa KPMG-a Poljska, mogućnost povrata isplaćenog novca te zakonitost i opravdanost trošenja javnih sredstava.

DORH je odgovorio neuobičajeno brzo, već 1. lipnja 2026. godine. No iz odgovora se, prema dostupnom sadržaju, ne vidi da je izravno odgovorio na ijedno od ključnih pitanja koja su mu postavljena. Umjesto objašnjenja o javnoj nabavi, KPMG-u, sukobu interesa i mogućem povratu novca, DORH se pozvao na odredbe Zakona o kaznenom postupku, činjenicu da sud tek treba odlučiti o troškovima kaznenog postupka te na ranije priopćenje o zastari stegovnog postupka.

Kako se sve odvilo?

Iz Sabora je, naime, 26. svibnja 2026. stigao upit u DORH sa sljedećim pitanjima, a vezanim za istragu oko Agrokora:

• Je li prilikom angažiranja predmetnih vještačenja proveden postupak javne nabave ili drugi oblik tržišnog nadmetanja te, ako nije, na temelju kojih pravnih osnova se smatralo da takva obveza ne postoji?
• Je li Državno odvjetništvo Republike Hrvatske raspolagalo informacijama o mogućem sukobu interesa vezanom uz angažman društva KPMG Poljska u trenutku sklapanja ugovora?
• Je li nakon utvrdenja okolnosti vezanih uz sukob interesa razmatrana mogućnost povrata isplaćenih sredstava, raskida ugovora ili poduzimanja drugih pravnih radnji radi zaštite interesa državnog proračuna?
• Je li provedena interna ili druga odgovarajuća provjera zakonitosti i opravdanosti trošenja javnih sredstava u predmetnom slučaju?
• Smatra li Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da su u konkretnom slučaju u cijelosti poštovana načela zakonitosti, transparentnosti i ekonomičnog raspolaganja javnim sredstvima?

Neuobičajeno brzo, već 1. lipnja 2026. godine DORH šalje svoje odgovore i ne odgovora na niti jedno postavljeno pitanje, a odgovori se svode na sljedeće:

• Da su vještačenje naložili u skladu s relevatnim odredbama Zakona o kaznenom postupku
• Da sud u predmetnom kaznenom postupku tek treba donijeti odluku o troškovima kaznenog postupka te da DORH zbog toga ne može iznositi daljnja mišljenja u odnosu na konkretni kazneni postupak
• Da glavni državni odvjetnik zbog zastare nije u mogućnosti pokrenuti stegovni postupak u vezi vještačenja u predmetu Agrokor i poziva se na službeno priopćenje od 31. prosinca 2024. godine koje glasi: „… sukladno zakonskim odredbama, zastara vođenja stegovnog postupka nastupa istekom roka od šest godina od dana počinjenja stegovnog djela, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske nije u mogućnosti pokrenuti stegovni postupak, pri čemu je važno napomenuti da će obveza snošenja troškova provedenog vještačenja ovisiti o pravomoćnom ishodu kaznenog postupka.“

Niti riječi o javnoj nabavi, niti riječi od KPMG-u?

DORH nije odgovorio na niti jedno pitanje iz Sabora

Dakle, DORH nije odgovorio na niti jedno pitanje iz Sabora. DORH ima pravo prema Zakonu o kaznenom postupku zatražiti vještačenje, ali ne postoji odredbe u Zakonu o kaznenom postupku, Zakonu o javnoj nabavi ili Zakonu o DORH-u koja bi DORH oslobodila da provede puni postupak javne nabave u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi za svaki trošak vještačenja koji premašuje iznos od 26.540 EUR ili, prema tadašnjem pragu, od 200.000 Kn plus PDV. A DORH je na dva jalova vještačenja potrošio 2.000.000 EUR plus PDV.

Nitko u DORH se ne pita postoji li kaznena odgovornost za nanošenje štete Državnom proračunu od 2 milijuna EUR, već bi oni proveli samo stegovne mjere, koje su evo, na žalost, u zastari.

Kad bi DORH bio pekara ili obućarska radnja, a ne skup najboljih pravnika u Hrvatskoj, sama krema i vrh pravnog znanja, onda bi 'zaboravljanje' na tijek zastare za određivanje stegovnih mjera bilo razumljivo. Ovako je očito da najbolji pravnici u zemlji ne žele provesti stegovne mjere čekajući da nastupi zastara.

Tko će odgovarati za štetu?

Ali nisu u zastari samo stegovne mjere. U zastari je i zahtjev DORH-a prema KPMG-u da vrati iznos za prvo vještačenje od 1,3 milijuna EUR nakon što je sudskim putem utvrđeno da je KPMG bio u sukobu interesa kad je vještačio u slučaju Agrokor. Tko će odgovarati za tu štetu?!

Ali sve je to puno manji problem. Puno veći problem je zašto je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić osuđen na 11 mjeseci zatvora uvjetno zbog privatne večere plaćene 696 EUR na račun Županije i zašto se želi baciti u zatvor gradonačelnik Oroslavja Viktora Šimunića zbog 20 ili 30 tisuća EUR navodnog pogodovanja. Ako se u slučaju DORH-a htjelo protiv onih koji su nanijeli štetu državnom proračunu od 2 milijuna EUR provesti samo stegovne mjere, zašto Županijska skupština Zagrebačke županije nije protiv Stjepana Kožića provela samo stegovne mjere, zašto gradsko vijeće grada Oroslavja nije protiv Viktora Šimunića provelo samo stegovne mjere. Da vidimo, iznos od 2 milijuna EUR  za koji je DORH oštetio državni proračun Republike Hrvatske veći je 2.874 puta od iznosa od 696 EUR za koji je Stjepan Kožić oštetio županijski proračun.

Pri tome, nemojmo zaboraviti da je DORH prvo vještačenje u slučaju Agrokor platio 1,3 milijuna EUR, a ponovljeno, potpuno isto, dvostruko manje - 650 tisuća EUR. Tu bismo mogli postaviti brojna pitanja kojih će se dosjetiti i sami čitatelji ovog članka.

Kako to da nema nikakvih stegovnih mjera?

Kako to da se ne provode stegovne mjere protiv sadašnjeg glavnog državnog odvjetnika koji je odabrao vještaka za drugo vještačenje u slučaju Agrokor ili se čeka da i za njegove aktivnosti nastupi zastara.

Ne treba zaboraviti da je Sanader osuđen na zatvorsku kaznu jer je HDZ-u pribavio nepripadnu dobit od 14.609.494,07 Kuna, dok ovdje u slučaju DORH-a, za otprilike isti iznos (2 milijuna EUR, odnosno 15 milijuna Kuna) nikom ništa, samo se razmišlja kad će nastupiti zastara za izricanje stegovnih mjera.

Da bi se dalje opravdali, DORH u svom odgovoru Saboru i priopćenju od 31. prosinca 2024. godine navodi da je: "… važno napomenuti da će obveza snošenja troškova provedenog vještačenja ovisiti o pravomoćnom ishodu kaznenog postupka." Međutim, taj trošak oba vještačenja pada na državni proračun jer je vještačenje naručio DORH, a ne sud i neovisno o ishodu kaznenog postupka, trošak vještačenja od 2 milijuna EUR ne može se nadoknaditi od nikoga i on je konačan teret za Republiku Hrvatsku.

Na kraju pitajmo se, zašto stegovne mjere za članove DORH-a, a kaznene mjere za Kožića i Šimunića? Zašto ne stegovne mjere za Kožića i Šimunića, a kaznene mjere za članove DORH-a?

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala