LIJEVA saborska oporba istaknula je kako Hrvatskoj, kad je riječ o stranim radnicima, treba aktivna i cjelovita migracijska i integracijska politika, a desna oporba joj uzvraća da nosi ružičaste naočale kad priča o toj temi i ustrajava da imamo zamjenu stanovništva.

"Ozbiljna je politička pogreška što se briše zakonska obveza donošenja sveobuhvatne migracijske politike", kazao je Boris Piližota (SDP) u cjelodnevnoj raspravi o izmjenama Zakona o strancima.

Ne sporeći da te izmjene donose pozitivne pomake, primjerice uređuju pitanje smještaja svih stranih radnika, ne samo sezonskih, taj, ali i drugi SDP-ovi zastupnici drže da je sam model više oblikovan prema interesima tržišta, poslodavaca i agencija za zapošljavanje.

Barbir: Treba urediti odgovornost posrednika i agregatora

I Damir Barbir (Centar) drži da Hrvatskoj treba aktivna migracijska politika koja štiti radnike, a ne samo potrebe tržišta. Smatra i da treba urediti odgovornost posrednika i agregatora, uvesti javni registar agencija za zapošljavanje, definirati uvjete primjerenog smještaja stranih radnika, provoditi redoviti nadzor.

Oporba tumači i kako strah od stranih radnika, koji postoji među domaćima, nije pao s neba.

"No, krivac za to nije radnik iz Nepala, s Filipina, krivac je model koji je godinama stavljao profit ispred rada, politika koja štiti poslodavce, vlast koja je dopustila damping plaće, zbog čega su naši radnici otišli u Njemačku, Irsku, pa nemamo izbora osim uvoza strane radne snage", kazala je Draženka Polović (Možemo).

HDZ dao punu potporu predloženim izmjenama

Kolegama s ljevice Marin Miletić (Most) uzvraća da "ružičaste naočale" koje nose kada pričaju o stranim radnicima nisu razborite, da su naivne. Ključno je pitanje koja nam radna snaga treba, važno je privući mlade, visokoobrazovane ljude, naše iseljenike, kazao je.

"U Hrvatskoj je došlo do zamjene stanovništva", tvrdi Miro Bulj (Most) i navodi da je od 2021. u Hrvatsku ušlo više od pola milijuna stranih radnika, a isto toliko Hrvata je iselilo.

Punu potporu predloženim izmjenama dao je HDZ, čiji Goran Kaniški tumači kako predmetni zakon nije tehnički, nego zakon koji zadire u tri bitne sfere: sigurnost države, stabilnost i konkurentnost našeg gospodarstva te integraciju stranih radnika.

Uvođenje sustava dubinskih provjera državljana trećih zemalja na vanjskoj granici važan je i snažan sigurnosni alat, pooštravaju se uvjeti za poslodavce, npr. povećava se omjer zaposlenih domaćih radnika, kazao je zastupnik te izrazio uvjerenje da će novi ministar rada definirati rad agencija za zapošljavanje kako bi se maknule sve kritike.

Raspravljeno i Izvješće o državnim potporama za 2024.

Vesna Bedeković (HDZ) dodaje kako je bit zakona zaštita stranih radnika, njihova integracija i balans domaćih i stranih radnika na tržištu rada, korektan odnos prema stranim radnicima.

Neovisno o stranačkoj pripadnosti, zastupnici su pozdravili uvođenje obveze učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika razine A1.1, ističući da će to stranim radnicima pomoći da upoznaju svoja prava i obveze, da se integriraju i izbjegnu getoizaciju.

Oporba pritom propituje je li za to dovoljna godina dana, s obzirom na to da neki radnici rade i više od osam sati dnevno, te naglašava kako nastavnici moraju biti licencirani za tu vrstu poučavanja.

Sabor je raspravio i Izvješće o državnim potporama za 2024. koje pokazuje da su, zbog isteka financiranja mjera za upravljanje covid i energetskom krizom, te potpore smanjene. Te je godine dodijeljeno 1,4 milijardi eura državnih potpora, što je za trećinu, odnosno za oko 632 milijuna eura manje u odnosu na prethodnu godinu.