Sabor sutra počinje jesensko zasjedanje
NAKON dvomjesečne ljetne stanke, Hrvatski sabor sutra počinje redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca. Zasjedanje će otvoriti aktualnim prijepodnevom u kojemu će pitanja članovima vlade postaviti 39 zastupnika, prva će to učiniti Dragana Jeckov (SDSS), posljednji HDZ-ov Ante Bačić.
Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenog, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga i u njoj ostaju do ustavnog roka, a po potrebi i dulje, najavio je predsjednik sabora Gordan Jandroković.
Godišnje izvješće vlade
Brojni su zakoni i izvješća koja u tom razdoblju trebaju raspraviti, među njima je i Godišnje izvješće vlade, koje jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, usmeno podnosi premijer.
U jednosatnom govoru, sabor upoznaje s uočenim pojavama, problemima i stanjem u društvu te s poduzetim aktivnostima, o premijerovom Izvješću raspravljaju samo klubovi zastupnika, a njih je trenutno 14, s tim da bi im broj mogao još rasti. Posljednji osnovani je Klub Fokusa i nezavisnih zastupnika, čine ga oporbeni zastupnici Dario Zurovec i Damir Bajs te Veljko Kajtazi, zastupnik saborske većine.
Promjene u klubovima
Ljetnu saborsku stanku, zbog unutarnjih sukoba u tim strankama, obilježilo je osipanje klubova zastupnika SDP-a i Domovinskog pokreta, ojačao je Klub Hrvatskih suverenista koji nakon priključenja bivših DP-ovaca Miroslava Škore i Vesne Vučemilović ima šest članova, isto koliko i Klub zeleno-lijeve koalicije. Klub DP spao je na osam zastupnika, koliko ih ima i Most.
Klub SDP-a jesen je dočekao s 32 zastupnika, ali bi im se broj mogao smanjiti, s obzirom na to da je četvero zastupnika iz tog kluba izbačeno iz stranke, sporan je status Stjepana Kovača kojemu je na zahtjev USKOK-a skinut imunitet, ali i Boške Ban Vlahek koja je u sabor ušla kao zamjena Matije Posavca, koji nakon uhićenja i ostavke na mjesto međimurskog župana, prema pisanju medija, dolazi u sabor.
Sabor bi početkom jesenskog zasjedanja trebao donijeti odluku o razrješenju i imenovanju svoga tajnika, sadašnjem Davoru Orloviću, četverogodišnji mandat istekao je prije 11 mjeseci. Trebao bi potvrditi i prijedlog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) da se u zastupničke redove vrati bivši splitski gradonačelnik, HDZ-ov Andro Krstulović Opara, a napusti ih Danica Barićević.
Minimalna plaća u bruto iznosu
Prvog radnog tjedna u rujnu, sabor će raspraviti sedam zakonskih prijedloga, među njima i izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima će se, istaknuo je ministar rada Josip Aladrović, propisati njeno obvezno ugovaranje u bruto iznosu.
To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4250 kuna, a ne 3400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun, poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60 tisuća do sto tisuća kuna. Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.
Broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu. U prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4.2 posto ukupno zaposlenih, u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4.7 posto zaposlenih.
Prema podacima Državnog inspektorata-inspekcije rada i dalje je značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Naime, u 2020. utvrđeno je da poslodavci za 1689 radnika nisu isplatili niti minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.