NAJAVA američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju tisuća vojnika iz Njemačke ponovno je u središte pozornosti stavila američku vojnu prisutnost u Europi, koja nije samo ključna za odvraćanje Rusije, već Washingtonu služi i za projekciju moći diljem svijeta. Donosimo pregled trenutnog rasporeda američkih snaga i mogućih posljedica Trumpove odluke, piše France 24.

Obećanje Donalda Trumpa da će smanjiti broj američkih vojnika u Njemačkoj ponovno je otvorilo pitanje uloge SAD-a u Europi. Na kontinentu se uobičajeno nalazi između 80.000 i 100.000 američkih vojnika, od kojih je više od 36.000 stacionirano u Njemačkoj. Pentagon je u petak objavio da će povući 5000 vojnika iz Njemačke, no Trump je već sljedeći dan poručio da će ići i "puno dalje" od te brojke.

Napetosti s Merzom

Američka vojna prisutnost nasljeđe je Drugog svjetskog rata, kada su Amerikanci pomogli u stabilizaciji i obnovi Europe, te Hladnog rata, tijekom kojeg su postrojbe služile kao bedem protiv sovjetskog širenja. U novije vrijeme te su snage imale ključnu ulogu u podršci operacijama na Arktiku, u Africi i na Bliskom istoku, uključujući i trenutni sukob s Iranom.

Međutim, Trump je prekinuo dugogodišnji konsenzus obiju američkih stranaka, kritizirajući europske saveznike u NATO-u i provodeći prijetnje o smanjenju američke posvećenosti sigurnosti kontinenta.

Najnovija najava uslijedila je nakon porasta napetosti s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, koji je prošli tjedan izjavio da Iran "ponižava" SAD te optužio Washington za nedostatak jasne strategije.

Američko zapovjedništvo

Američko europsko zapovjedništvo (EUCOM), osnovano 1947. godine, jedno je od 11 borbenih zapovjedništava Ministarstva obrane SAD-a i pokriva oko 50 zemalja i teritorija. Osim više od 36.000 vojnika u Njemačkoj, u Italiji je smješteno više od 12.000, a u Ujedinjenom Kraljevstvu još 10.000 američkih vojnika, prema podacima Pentagona iz prosinca.

Pentagon je zasad ponudio malo detalja o tome koje bi postrojbe ili operacije bile pogođene povlačenjem. Njemačka je domaćin sjedištima američkih zapovjedništava za Europu i Afriku, zračnoj bazi Ramstein i vojnoj bolnici u Landstuhlu, gdje su se liječili ranjenici iz ratova u Afganistanu i Iraku.

U zemlji je stacionirano i američko nuklearno oružje. SAD je pojačao svoju prisutnost u Europi nakon što je Rusija prije četiri godine pokrenula sveobuhvatni rat protiv Ukrajine, a NATO saveznici poput Njemačke više od godinu dana očekivali su da će upravo ti vojnici prvi otići.

Strateška važnost

Osim odvraćanja Rusije, američka vojna prisutnost u Europi pomaže Washingtonu u projekciji moći diljem svijeta. Američki general Alexus Grynkewich, zapovjednik američkih i NATO snaga u Europi, u ožujku je pred Odborom za oružane snage Senata potvrdio prednosti snažne prisutnosti na kontinentu.

"Vojne sposobnosti i streljivo u Europi omogućuju nam da pomognemo Zapovjedništvu za Afriku u napadima na teroriste na tom kontinentu, kao i Središnjem zapovjedništvu u provedbi operacije 'Epski bijes'. Udaljenosti su manje, jeftinije je i znatno je lakše projicirati moć", rekao je Grynkewich zakonodavcima, referirajući se na rat s Iranom.

Nuklearno oružje

Prema procjeni Federacije američkih znanstvenika iz ožujka, SAD ima približno 100 nuklearnih bombi raspoređenih u europskim bazama. U izvješću se navodi da se bombe nalaze u bazama u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj, a moguće i u jednoj bazi u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Čak i prije Trumpovih subotnjih izjava, republikanski čelnici odbora za oružane snage u oba doma Kongresa izrazili su zabrinutost zbog plana Pentagona. Upozorili su da bi preuranjeno povlačenje poslalo "pogrešan signal Vladimiru Putinu" dok ruski predsjednik nastavlja rat u Ukrajini.

Senator Roger Wicker i zastupnik Mike Rogers smatraju da bi postrojbe trebalo premjestiti u baze u istočnoj Europi, a ne povući s kontinenta. Također su istaknuli da su saveznici uložili "značajna sredstva za smještaj američkih trupa" te da je Pentagon otkazao planirano raspoređivanje jedne bojne za dalekometnu paljbu u Njemačku.

Nova strategija SAD-a

U sklopu Nacionalne obrambene strategije, objavljene u siječnju, Trumpova administracija poručila je da Europa mora učiniti više za vlastitu obranu. "Iako jesmo i ostat ćemo angažirani u Europi, moramo dati - i dat ćemo - prioritet obrani američke domovine i odvraćanju Kine", stoji u dokumentu.

U strategiji se napominje da, iako se ekonomska moć Europe smanjuje u relativnom globalnom smislu, ona ostaje značajna te da samo njemačko gospodarstvo "zasjenjuje rusko".

"Srećom, naši su NATO saveznici znatno moćniji od Rusije - razlika je ogromna", navodi se u dokumentu, uz podsjetnik na nedavnu obvezu članica NATO-a da povećaju izdvajanja za obranu na 5% BDP-a, na čemu je inzistirao upravo Trump.

Njemačka jača svoju vojsku

Njemačka je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. krenula u modernizaciju svoje dugo zanemarivane vojske, Bundeswehra. Te je godine osnovan poseban fond od 100 milijardi eura za jačanje oružanih snaga, većinom namijenjen nabavi nove opreme.

Krajem prošle godine vlada kancelara Merza objavila je planove za povećanje broja vojnika s oko 180.000 na 260.000. Za usporedbu, 2001. godine, dok je Njemačka još imala obvezni vojni rok, vojska je brojala 300.000 ljudi. Berlin je također objavio da će trebati oko 200.000 rezervista, što je više nego dvostruko od sadašnjeg broja.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius priznao je nakon objave plana Pentagona da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Poručio je da Bundeswehr raste, da se vojna oprema nabavlja brže te da se infrastruktura razvija.