BIJELA kuća je jučer priopćila kako razmatra potencijalnu isporuku kasetne municije ukrajinskim snagama. U međuvremenu, skupine za ljudska prava su pozvale Kijev i Moskvu da prestanu koristiti to kontroverzno oružje. Kasetna bomba je oružje koje se raspada u zraku i ispušta više manjih "bombica" na širokom području.

Mogu se koristiti u obliku zrakoplovne bombe, topničkog projektila ili bojne glave krstareće rakete. Bombe su dizajnirane tako da se detoniraju pri udaru o tlo i vrlo je vjerojatno da će svatko u tom području biti ubijen ili ozbiljno ozlijeđen. 
Osim početne štete uzrokovane pri udaru, mnoge bombice se ne detoniraju odmah, tako da predstavljaju prijetnju civilima još dugo vremena nakon prvog udara. 

Međunarodni odbor Crvenog križa navodi kako do 40% bombica ne eksplodira odmah. Skupine za ljudska prava tvrde da je uporaba kasetnih bombi u naseljenim područjima kršenje međunarodnog humanitarnog prava jer uzrokuju neselektivna razaranja.

Kasetna municija prvi put korištena u 2. svjetskom ratu 

60% žrtava kasetnih bombi su ljudi ozlijeđeni tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti, navodi Reuters. Jedna trećina svih zabilježenih žrtava kasetnog streljiva su djeca. Više od 120 zemalja potpisalo je Konvenciju o kasetnom streljivu, kojom se zabranjuje uporaba, proizvodnja, prijenos i skladištenje tog oružja. 

Rusija, Ukrajina i SAD odbili su potpisati ugovor. Od usvajanja konvencije 2008. godine, prema Koaliciji za kasetnu municiju, uništeno je 99% globalnih zaliha. Kasetna municija je prvi put korištena u Drugom svjetskom ratu, a najmanje 15 zemalja upotrebljavalo ju je u godinama nakon toga. Među njima su Eritreja, Etiopija, Francuska, Izrael, Maroko, Nizozemska, Britanija, Rusija i SAD.

Istraživanje Guardiana pokazuje kako su ruske snage koristile kasetnu municiju u naseljenim područjima u Ukrajini, što je rezultiralo smrću desetaka civila. Human Rights Watch kaže da je Ukrajina koristila navedenu municiju u pokušajima ponovnog preuzimanja teritorija pod ruskom okupacijom.

Washington donedavno odbijao zahtjeve Kijeva

Kijev se javno zalagao za korištenje kasetnih bombi, tvrdeći da bi to oružje pomoglo u njegovoj protuofenzivi. Vjeruju kako bi im kasetne bombe omogućile gađanje duboko ukopanih ruskih položaja, odnosno prevladavanje vlastitih nedostataka u ljudstvu i topništvu. 

Sve do nedavno, Washington se opirao pozivima Kijeva, navodeći zabrinutost oko upotrebe oružja i govoreći da ono nije potrebno. Međutim, američki dužnosnici nedavno su nagovijestili promjenu, a visoki dužnosnik Pentagona rekao je prošlog mjeseca da američka vojska vjeruje da bi kasetno streljivo "bilo korisno, posebno protiv ukopanih ruskih položaja".

No skupine za zaštitu ljudskih prava pozvale su Rusiju i Ukrajinu da prestanu koristiti kasetne bombe i pozvale SAD da Kijevu ne isporučuju "inherentno neselektivno" streljivo. "Kasetno streljivo koje koriste Rusija i Ukrajina sada ubija civile i ubijat će ih još mnogo godina. Obje strane bi trebale odmah prestati s njegovom uporabom", rekla je Mary Wareham iz Human Rights Watcha.