TREĆI Back Together Summit, koji se održao protekli vikend, okupio je zdravstvene stručnjake koji su se dotaknuli aktualnih zdravstvenih i medicinskih tema te zabrinuto ukazali i na debljinu kao alarmantni zdravstveni problem.

Najviše pozornosti izazvalo je predavanje prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović "Debljina - ekonomski i zdravstveni teret!"

"Kada govorimo o debljini kao zdravstvenom problemu, to zapravo znači da je debljina bolest, ali i prepoznati rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti od kojih obolijeva preko 90% ljudi. Uz to, debljina je rizik za razvoj dislipidemije te za razvoj hipertenzije. Zbog toga dolazi do velikog broja stanja koja nas zdravstveno, ali i ekonomski opterećuju. Prema tome, ulaganje u zdravlje nije samo etički opravdano nego i financijski opravdano", izjavila je Musić Milanović.

"Hrvatska među najpogođenijima"

Naime, debljina je bolest epidemijskih razmjera, a Hrvatska i cijela Europa su među najpogođenijima. Radi se o bolesti koja je, osim što značajno narušava zdravlje, kvalitetu života i očekivano trajanje života naše populacije, također povezana s povećanim rizikom za razvoj brojnih kroničnih nezaraznih bolesti i predstavlja značajan ekonomski teret za naše društvo. Osim što je veliki zdravstveni problem, uvelike utječe i na ekonomiju. Procjenjuje se da u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi, preko 2% BDP-a odlazi na troškove povezane s debljinom.

Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu, u 2019. godini ekonomski utjecaj (direktni i indirektni troškovi) prekomjerne tjelesne mase i debljine za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: RH) procijenjen je na oko 1.53 milijarde eura. To je ekvivalent od 372 eura per capita i 2.7% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2030. godine predviđeno je da će se ekonomski utjecaji povećati na oko 2.34 milijarde eura, dok će se do 2060. godine povećati na oko 7.03 milijarde, što je ekvivalent oko 2271 eura per capita i 3.5% BDP-a.

"Ovo je bolest društva za koju plaćamo previsoku cijenu"

RH i Malta nalaze se na prvom mjestu u Europskoj uniji po udjelu odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Gledano po spolu, najveći udio muškaraca i žena s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u EU je iz RH, 73.2% muškaraca i 58.5% žena.

"Ovo je bolest društva za koju plaćamo previsoku cijenu. Debljina ne poznaje granice - ona je naš zajednički problem čijem rješavanju moramo pristupiti zajedno, uključivši brojne društvene sektore te zajedničkim djelovanjem unaprijediti i očuvati zdravlje populacije i budućih generacija", zaključila je Musić Milanović.