SAUDIJSKA Arabija pokrenula je niz dosad neobjavljenih napada na Iran kao odmazdu za udare na Kraljevinu tijekom rata na Bliskom istoku, potvrdila su dva zapadna i dva iranska dužnosnika upoznata sa situacijom. Ovi napadi, koji ranije nisu bili prijavljeni, predstavljaju prvi poznati slučaj izravne vojne akcije Saudijske Arabije na iranskom tlu i pokazuju da Rijad postaje sve odvažniji u obrani od svog glavnog regionalnog suparnika.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Prema navodima dvojice zapadnih dužnosnika, napade je krajem ožujka izvelo saudijsko ratno zrakoplovstvo, a jedan od njih opisao ih je kao "osvetničke udare po načelu 'milo za drago' za napade koje je pretrpjela Saudijska Arabija". Reuters nije uspio potvrditi koje su bile konkretne mete, piše Reuters.

Zaljevske države uzvraćaju udarac

Saudijski udari naglašavaju širenje sukoba koji je započeo 28. veljače zračnim napadima SAD-a i Izraela na Iran, a koji je na dosad neotkrivene načine uvukao cijeli Bliski istok u rat.

Od početka napada, Iran je projektilima i bespilotnim letjelicama gađao svih šest država Vijeća za suradnju u Zaljevu, napadajući ne samo američke vojne baze, već i civilne lokacije, zračne luke i naftnu infrastrukturu, te je zatvorio Hormuški tjesnac, čime je poremetio globalnu trgovinu.

Ujedinjeni Arapski Emirati također su izveli vojne udare na Iran, izvijestio je u ponedjeljak Wall Street Journal. Zajedno, saudijske i emiratske akcije otkrivaju sukob čiji su stvarni razmjeri uglavnom ostali skriveni - sukob u kojem su zaljevske monarhije, pogođene iranskim napadima, počele uzvraćati.

Njihovi pristupi, međutim, nisu bili identični. UAE je zauzeo tvrđi stav, nastojeći Iranu nametnuti cijenu za napade i rijetko se upuštajući u javnu diplomaciju s Teheranom. Saudijska Arabija je, s druge strane, nastojala spriječiti eskalaciju i ostala je u redovitom kontaktu s Iranom, između ostalog i preko teheranskog veleposlanika u Rijadu.

Visoki dužnosnik saudijskog ministarstva vanjskih poslova nije izravno komentirao je li postignut dogovor o deeskalaciji, ali je poručio: "Ponavljamo dosljedan stav Saudijske Arabije koji se zalaže za deeskalaciju, suzdržanost i smirivanje napetosti u potrazi za stabilnošću, sigurnošću i prosperitetom regije i njezinih naroda."

Udari, a potom deeskalacija

Iranski i zapadni dužnosnici rekli su da je Saudijska Arabija obavijestila Iran o udarima, što je uslijedilo nakon intenzivnog diplomatskog angažmana i saudijskih prijetnji daljnjom odmazdom. To je dovelo do sporazuma o deeskalaciji između dviju zemalja.

Ali Vaez, direktor Iranskog projekta pri Međunarodnoj kriznoj skupini, rekao je da bi osvetnički saudijski udari, praćeni sporazumom o smirivanju, "ukazali na pragmatično priznanje s obje strane da nekontrolirana eskalacija nosi neprihvatljive troškove".

Takav slijed događaja, dodao je, pokazao bi "ne povjerenje, već zajednički interes da se sukobu nametnu ograničenja prije nego što preraste u širi regionalni sukob". Neformalna deeskalacija stupila je na snagu tjedan dana prije nego što su Washington i Teheran 7. travnja pristali na prekid vatre u svom širem sukobu.

Jedan od iranskih dužnosnika potvrdio je da su se Teheran i Rijad dogovorili o deeskalaciji, rekavši da je cilj bio "prekinuti neprijateljstva, zaštititi zajedničke interese i spriječiti eskalaciju napetosti".

Iako su dugo bili suparnici, Iran i Saudijska Arabija, vodeće šijitske i sunitske sile na Bliskom istoku, obnovile su diplomatske odnose 2023. uz posredovanje Kine. To je uključivalo i primirje između Hutista u Jemenu, koje podržava Iran, i Saudijske Arabije, koje se od tada poštuje.

Kraljevina izbjegla "peć uništenja"

U uvodniku za saudijske novine Arab News proteklog vikenda, bivši šef saudijske obavještajne službe, princ Turki al-Faisal, opisao je strategiju Kraljevine. "Kada su nas Iran i drugi pokušali uvući u peć uništenja, naše je vodstvo odlučilo podnijeti bol koju nam nanosi susjed kako bi zaštitilo živote i imovinu svojih građana", napisao je.

Saudijski udari uslijedili su nakon tjedana rastućih napetosti. Na tiskovnoj konferenciji u Rijadu 19. ožujka, saudijski ministar vanjskih poslova, princ Faisal bin Farhan, rekao je da Kraljevina "zadržava pravo poduzeti vojne akcije ako se to smatra potrebnim". Tri dana kasnije, Saudijska Arabija proglasila je iranskog vojnog atašea i četiri člana osoblja veleposlanstva nepoželjnim osobama.

Do kraja ožujka, diplomatski kontakti i prijetnja Saudijske Arabije da će uzvratiti udarac, slično kao i UAE, doveli su do sporazuma o deeskalaciji, navode zapadni izvori. Broj napada bespilotnim letjelicama i projektilima na Saudijsku Arabiju pao je s više od 105 u tjednu od 25. do 31. ožujka na nešto više od 25 između 1. i 6. travnja, prema podacima saudijskog ministarstva obrane.

Iran smanjio izravne napade

Zapadni izvori procjenjuju da su projektili ispaljeni na Saudijsku Arabiju u danima prije šireg prekida vatre došli iz Iraka, a ne iz samog Irana, što sugerira da je Teheran smanjio izravne udare, dok su savezničke skupine nastavile s djelovanjem. Saudijska Arabija je 12. travnja pozvala iračkog veleposlanika na razgovor kako bi prosvjedovala zbog napada s iračkog teritorija.

Komunikacija između Saudijske Arabije i Irana nastavila se čak i kad su se pojavile nove napetosti na početku šireg prekida vatre između Irana i SAD-a. Saudijsko ministarstvo obrane izvijestilo je o 31 bespilotnoj letjelici i 16 projektila ispaljenih na Kraljevinu 7. i 8. travnja.

Taj porast napada potaknuo je Rijad da razmotri odmazdu protiv Irana i Iraka, no Pakistan je rasporedio borbene zrakoplove kako bi umirio Kraljevinu i pozvao na suzdržanost dok se diplomacija ubrzavala.