SDP i Možemo: Fond za zaštitu okoliša drži milijune na računu i zarađuje na kamatama
SABORSKI zastupnici SDP-a i Možemo! zatražili su smjenu Uprave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zbog, kako tvrde, viška od 640 milijuna eura koji drže na računu i na kojem ostvaruju kamate, dok istodobno ne ulažu u infrastrukturu i ne isplaćuju naknade komunalnim društvima.
"Fond je u posljednjih 10 godina akumulirao višak od 640 milijuna eura, novac koji je naplatio od građana kao naknadu za zbrinjavanje otpada. No umjesto da je gradio nove centre za gospodarenje otpadom, sortirnice i kompostane, Fond taj novac drži na računu, posuđuje ga bankama i zarađuje na kamatama", izjavio je zastupnik Mihael Zmajlović (SDP) na konferenciji za medije u Saboru.
Zmajlović: U 10 godina nisu objavili nijedan program rada ni izvješće o radu
Naveo je da je Fond samo prošle godine od kamata zaradio osam milijuna eura. "U svakoj uređenoj državi, ali i u bilo kojem uređenom poduzeću, Uprava Fonda bila bi odavno smijenjena, kao i ministrica koja to dopušta, te svi ministri koji su tu dužnost obnašali proteklih 10 godina", ustvrdio je.
Dodatnim razlogom za smjenu Uprave smatra činjenicu da Fond, prema njegovim riječima, u proteklih 10 godina nije javno objavio nijedan program rada ni izvješće o radu, iako je to bio dužan učiniti prema zakonu, a Vlada im je trebala davati suglasnost. Upozorio je i da javnost nema uvid u prihode prikupljene od posebnih kategorija otpada ni u način na koji je taj novac potrošen od 2015. godine.
"Ne zna se što je bilo opasnije: njihovi mandati ili ono što se dogodilo u Hrvatskoj. Sve to oslikava ovaj sustav i način vođenja države te objašnjava zašto smo došli do situacije u Gospiću i Benkovcu, odnosno do toga da je Hrvatska danas zatrpana otpadom. Svako manje mjesto ima neko ilegalno odlagalište otpada", kazao je.
Radojčić: Smanjuju se sredstva za izgradnju sustava odvojenog prikupljanja
Zastupnica Dušica Radojčić (Možemo) upozorila je da Fond komunalnim društvima ne isplaćuje sredstva prikupljena od naknada za proširenu odgovornost proizvođača koji stavljaju ambalažu na tržište. Prema zakonu, kazala je, tim se novcem trebaju pokrivati troškovi komunalnih društava za prikupljanje, sortiranje, prijevoz, recikliranje i energetsku oporabu otpada.
Prema njezinim riječima, Fond tu naknadu prikuplja od 1. siječnja 2025., a komunalnim društvima nije isplatio nijedan euro, zbog čega su ona nastavila snositi troškove koje, prema zakonu, ne bi trebala plaćati. "Građani to već plaćaju kada kupuju proizvode u ambalaži, ali sada taj trošak moraju platiti dvaput, i to putem računa komunalnih tvrtki", upozorila je Radojčić.
Dodala je da ni financijski plan Fonda ni izmjene proračuna, u kojima se, smatra, iščitava "kolosalan neuspjeh" u gospodarenju otpadom i njegovu financiranju, ne navode koliko je uopće tih naknada prikupljeno u dvije godine niti koliko je novca isplaćeno. Upozorila je i da ni uputa kojom bi se utvrdio način isplate tih sredstava još nije dovršena.
Uz to, Radojčić je istaknula da se rebalansom smanjuju sredstva namijenjena izgradnji sustava odvojenog prikupljanja otpada. Iako je za tu svrhu ove godine bilo planirano više od 11 milijuna eura, izmjenama proračuna taj se iznos smanjuje na 3.3 milijuna eura.
Ocijenila je apsurdnim to što se, unatoč velikim neiskorištenim sredstvima Fonda, smanjuju izdvajanja za odvojeno prikupljanje otpada, dok se istodobno režu sredstva za energetsku obnovu stambenih zgrada kojom bi se dugoročno smanjili računi građana, a subvencionira se plin.